Socijalna fobija se primećuje od ranije kod deteta ili adolescenta. Osoba sa socijalnom fobijom ima strahove u vrlo različitim socijalnim situacijama, a najčešći su strah od kritike i neodobravanja drugih ljudi odnosno druge dece, strah da će ih loše proceniti, da će ispasti glupi, strah i nelagodnost da se jede ili pije pred drugima, da se piše pred drugima, strah od crvenjenja u društvu i slično. Ovi strahovi praćeni su znojenjem, crvenilom, tremorom a nekada i doživljajem prolaznog bola, žarenjem,…
Deca
Da li dete ima fonološki poremećaj ili poremećaj artikulacije i kako ih razlikovati?
Posted on May 26, 2018U našem klasifikacionom dijagnostičkom sistemu ne postoje „fonološki poremećaji“ kao izolovana dijagnostička kategorija. Iako četvrta revizija dijagnostičkog i statističkog priručnika Američkog psihijatrijskog udruženja(DSM -4) 2010 godine izdvaja fonološke poremećaje kao zaseban entitet, 2013 godine DSM-5 klasifikacija ih ponovo pridružuje artikulacionim poremećajima. U dijagnostici se često greši u pogledu dece koja izgovaraju nepravilno samo nekoliko glasova i čiji se poremećaj govora po običaju svrstava u dijagnostičku kategoriju dislalija. S obzirom da fonološki poremećaji nisu retkost i da se u praksi veoma…
Dislalije se definišu kao artikulacioni poremećaji koji se manifestuju kao nemogućnost ili nepravilnost u izgovoru pojedinih glasova. Mogu se ispoljiti kao omisija (izostavljaje određenog glasa), supstitucija (zamena jednog glasa drugim) ili distorzija (nepravilan izgovor glasova). Odnosi se na osobe koje imaju očuvano čulo sluha, urednu inervaciju govornih organa, očuvanu inteligenciju i ostale komponente jezika. Dislalija se smatra jednim od najučestalijih govornih poremećaja u populaciji dece čija je učestalost od 20-40%. Roditelji se često pitaju zašto se poremećaji izgovora javljaju baš…
Šta je hiperkinetički poremećaj možete pročitati ovde a to kako se prepoznaje možemo učiti na osnovu tri vrste simptoma: Simptomi koji ukazuju na razvojno neprimereni nivo slabe pažnje: kada se dete ne pazi; kada ne završava svoje zadatke do kraja; kada ne može da se organizuje a neretko skače sa aktivnosti na aktivnost; deca sa slabom pažnjom veoma često izbegavaju dugotrajan napor; neretko ova deca gube stvari, ostavljaju ih po školi i ne sete se gde.; ili je dete često…
Razvoj izgovora glasova kod svakog deteta je individualan i postupan . Neka deca vrlo lagano i pravilno izgovaraju sve glasove dok druga imaju teškoće tokom njihovog savladavanja. Usvajanje izgovora glasova odvija se po određenom razvojnom redosledu. Neki glasovi usvajaju se pre ostalih. Fonološka sposobnost omogućava razlikovanje glasova prema određenim akustičkim osobinama. Glasovi koji su motorički i akustički jednostavniji za izgovor se pre usvajaju. Tako bi dete od tri godine pravilno trbalo da izgovara sve vokale kao i glasove M, P,…
Elektivni ( ili selektivni) mutizam se definiše kao duži prekid govora (ovde se misli na duži od mesec dana) u nekim određenim socijalnim situacijama dok je u nekim drugim situacijama verbalna komunikacija normalna. Poremećaj počinje obično pre 5.godine života a kasnije može da se razvije u socijalnu fobiju. Kod elektivnog mutizma prekid govora se dešava u vrtiću ili školi ( u školi skoro uvek na mlađem školskom uzrastu) u grupi nepoznate dece, u nepoznatim situacijama i u susretu sa nepoznatim…
Kada roditelj može da posumnja da dete ima razvojnu disfaziju?
Posted on April 3, 2018Na uzrastu pre prve godine uočavaju se kašnjenja u fazi brbljanja i spontanog glasanja. Odložena je pojava prve reči i formiranje rečenica. Usvajanje novih reči i formiranje rečnika je otežano, pa je detetov rečnik veoma oskudan, značenje reči je ograničeno samo na konkretne pojmove. Usvajanje značenja reči se takođe sporije razvija. Teško usvajaju reči koje izražavaju apstraktne pojmove. Retko upotrebljavaju zamenice, predloge, priloge, pomoćne glagole. Ne razlikuju rod, teško usvajaju množinu, ne koriste vremena(prošlo, sadašnje, buduće). Nedostaje im veliki broj…
Disfazija je specifični jezički poremećaj ( u daljem tekstu SJP) koji se ispoljava u vidu nemogućnosti razvoja govora i jezika gde: dete ne govori ili su u govoru prisutne izrazite nepravilnosti (ekspresivni tip) i nemogućnosti razumevanja jezika gde: dete ne razume govor i nije u mogućnosti da ga produkuje (receptivni tip) . Disfazično dete zaostaje samo u razvoju govora i jezika u odnosu na decu tipičnih sposobnosti. Preduslovi za dijagnozu SJP su: odsustvo neurološkog oštećenja, očuvan sluh , normalne intelektulane sposobnosti (neverbalni količnik…
Šta je potrebno da dete zna kod logopeda pred polazak u školu
Posted on March 1, 2018Polazak u školu kod velikog broja roditelja stvara uzbuđenje i nervozu koja se jako lako prenosi na decu. Roditelje muče razna pitanja: od toga da li je njihovo dete spremno za polazak u školu do toga kako će se pokazati na testiranju i šta sve treba da zna. Dragi roditelji vaš jedini zadatak je da pokušate da približite detetu šta će ga pitati i ukažete mu poverenje da će sve biti u redu pa čak i ako ne bude znalo…
Korisne igre i igračke za stimulaciju psihomotornog razvoja dece do 3 godine
Posted on February 14, 2018Većina ovih igara je svim rodiljima poznata ali u ovom malom tekstu ih navodimo kao značajne za psihomotorni razvoj svakog deteta: Ringe-raja Taši –taši U šumici zeka Ide maca oko tebe Skupčao se mali jež Ljulja ljuške Lovac Pekarčić Jabučice crvena Pesmice potkrepite pokretima, deca ih tako brže pamte i deluju veoma simpatično npr: sklupčao se mali jež-sklupčajte se na podu i spavajte, pa se dignite i bockajte kažiprstima, ne diraj ga ručicama-odmahujte kažiprstom… Tekstove pesmica možete naći na internetu…