Termin “staklena deca” popularizovao je norveški autor Justejin Gorder u svom romanu Misterija pasijansa (originalni naslov: “Kabalmysteriet”), koji je prvi put objavljen 1990. godine. U knjizi, Gorder koristi termin koji se odnosi na decu koja odrastaju u senci tuge ili emocionalnih borbi svojih roditelja, upoređujući ih sa staklom jer ono je krhko i lako se može razbiti. Ovaj termin postaje popularan dvadeset godina kasnije, 2010. godine i to na TED’s talk od strane govornice Alicia Maples koja je staklenu decu…
decija psihoterapija
Zašto su tinejdžerske godine tako teške? Šta kaže nauka?
Posted on March 11, 2024Roditelji se plaše ovih godina, u kojima su već upozoreni da očekuju drskost sa dozom brzopletosti i drame od stranesvojih tinejdžera. Tinejdžeri će se sigurno družiti i sa prijateljima koji vam se ne sviđaju, mrzeće vaša pravila, mrzeće vas još više i reagovaće sa krajnjim prezirom na pokušaje da ispravite njihovo ponašanje koje vidite kao neodgovorno ili impulsivno. Zašto je, onda, teško imati tinejdžera? Zašto je teško biti tinejdžer? Jedan od razloga zašto je biti roditelj tinejdžeru toliko stresno je…
Kada strah od toga kako izgledaš stane na tvoj put
Posted on December 14, 2023Kada si tinejdžer, postaješ svesniji šta drugi misle. Imaš utisak da postoji samo jedna „prava“stvar koju treba oblačiti i biti popularan, kao da uvek postoji pravilo šta treba da kažeš u određenom trenutku ili šta treba da uradiš. Baš kao da postoje pravila, tj. kao da postoje stvari koje ne bi trebalo da radiš- stvari koje bi mogle da te osramote ili da ti nekako umanje ugled, “skinu poene” kod prijatelja. Ovakvo razmišljanje može da te uvede u socijalnu anksioznost.…
Trend razvoda u Srbiji povećava se iz godine u godinu, o čemu svedoče i podaci Republičkog zavoda za statistiku: u 2019. godini zabeleženo je 1518 razvoda više nego 2015. godine. Kako navode, prosečan brak u Srbiji traje oko 13 godina, a uglavnom je to brak sa jedinim detetom. Kao takav, razvod ima kumulativni efekat na celu porodicu jer sa sobom nosi visoko stresne i bolne promene na svim nivoima. Zbog svega navedenog, važno je da se osvrnemo na dečije viđenje…
Strategije komunikacije sa osobama koje imaju poremećaj iz autističnog spektra
Posted on December 21, 2022Možete pročitati prethondi tekst koji više govori o tome kako komuniciraju ljudi sa poremećajem iz spektra autizma na ovom linku Strategije Postoji mnogo alata koji mogu pomoći autističnim osobama da razviju svoje jezičke i komunikacione veštine. Logopedi i patolozi su vodeći stručnjaci u proceni individualnog razumevanja i upotrebe jezika i mogu pružiti informacije o nivou razvoja jezičkih veština. Oni takođe pružaju podršku u planiranju intervencije i savetovanu po pitanju upotrebe strategija koje se najbolje mogu koristiti za podršku razvoju komunikacionih…
Upotreba psihoaktivnih supstanci u periodu adolescencije
Posted on December 4, 2022Adolescencija se smatra fazom najvećeg rizika od započinjanja sa upotrebom psihoaktivnih sredstava: cigareta, alkohola i ilegalnih psihoaktivnih supstanci kao što su ecstasy (MDMA), amfetamini, LSD, psilocin, ibogain, amfetamini, kokain, kanabis, halucinogene droge, sedativi i dr. Rezultati istraživanja na ovu temu za našu zemlju su zabrinjavajući : više od polovine ispitanika adolescenata aktivno puši, čak 90% (srednja adolescencija) njih je izvestilo da konzumira alkohol a kada su u pitanju droge, najčešća je marihuana – blizu četvrtine ukupnog uzorka ispitanika koristilo je…
Zašto je veza između majke i deteta (još od najranijih dana) tako jedinstvena i od formativnog značaja za dalji razvoj svake jedinke? Kako se formira ta specifična veze i koja je njena uloga u daljem razvoju svih nas? Šta znači biti brižna i responzivna majka? Na ova i slična pitanja probali su da odgovore najznačajniji psiholozi 20. veka, ali i naši savremenici. Temeljan i dugotrajan pristup istraživanju veze između majke i deteta svedoči o važnosti ove veze. Naučno je dokazano…
Šta je to što karakteriše suicidnost i autodestruktivno ponašanje kod mladih? Lakoća sa kojom se adolescenti odlučuju na autodestruktivni akt; Raznolikost sredstava koje se koriste u autodestruktivne svrhe ( fizička, hemijska, psihološka, ponašajna i sl.); Aspekti ličnosti koji su, svesno ili nesvesno, objekt autodestkruktivnog akta ( telo, socijalne relacije, moralni sistem, psihički aparat i sl.); Impulsivnost i repetativnost. Autodestruktivnost i suicid nisu karakteristični samo za adolescente koji imaju mentalne poremećaje (šizofrenija, depresija, bipolarni poremećaj, poremećaji u ishrani, zloupotreba psihoaktivnih supstanci…
Postojanje problema kod deteta ne znači nužno i uključivanje u tretman. Važno je utvrditi izvor problema, ko može da se menja i kakva vrsta promene je potrebna. Uključivanje u terapiju nekada predstavlja stigmu za dete, ima negativan uticaj na samopoštovanje deteta (doživljaj stida, sramote, neuspeh (ovo važi i za odrasle) i može da provocira strah kod deteta. Ako je dobit slaba, a stopa spontanog oporavka za problem visoka, bolje je reći detetu i roditeljima da problem nije za tretman, da…
Razvojne karakteristike deteta po uzrastu
Posted on July 27, 2020Radi lakšeg praćenja detetovog razvoja, slede tipične razvojne karakteristike na uzrastima koje svaki roditelj može da prepozna kod svog deteta i isprati ih. Da bi znali da li je potrebno dovesti dete psihologu, pročitajte ovaj tekst ovde. Rano detinjstvo (4-5 god): poteškoće u razlikovanju fantazije od realnosti, egocentrizam, nemogućnost da posmatraju jednu situaciju iz više uglova, pogrešno interpretiranje ponašanja drugih i neadekvatno reagovanje, nesposobnost da reše problem na logičan način, visoko samopoštovanje. Tipični problemi: iracionalni strahovi (usisivač, avion), poteškoće učestvovanja…