Tretman dece sa razvojnim govorno-jezičkim poremećajima predstavlja dugotrajan proces koji podrazumeva uključenost roditelja deteta. Savremena koncepcija tretmana ne uključuje više stavove po kojima su roditelji dece samo pasivni izvršioci delova tretamana koji podrazumeva dovođenje dece na tretman i sprovođenje vežbi. Savremen pristup podrazumeva sagledavanja ne samo deteta koje je na tretmanu već i porodice, povezivanje simptoma sa onim što je u okruženju, shvatanje da održavanju nekih simptoma mogu doprinosti članovi porodice svojim ponašanjem. Uloga roditelja, zapravo počinje pre započinjanja tretmana,…
poremećaj
Eholalija je neželjeno ponavljanje istih reči i fraza koje je neko drugi rekao. Deo je normalnog razvoja jezika, ima svoj početak i kraj, kao i sve faze u razvoju dece. Tokom razvoja deca je koriste jer još uvek nisu razvila sve aspekte jezika, baza maternjeg jezika im se nije učvrstila, te nisu sigurna u upotrebu nekih reči. Karakteristična je za period između prve i druge godine. Npr. ako pitate dete „ Da li želiš čokoladu?“ može da ponovi „ adu…
Dislalije se definišu kao artikulacioni poremećaji koji se manifestuju kao nemogućnost ili nepravilnost u izgovoru pojedinih glasova. Mogu se ispoljiti kao omisija (izostavljaje određenog glasa), supstitucija (zamena jednog glasa drugim) ili distorzija (nepravilan izgovor glasova). Odnosi se na osobe koje imaju očuvano čulo sluha, urednu inervaciju govornih organa, očuvanu inteligenciju i ostale komponente jezika. Dislalija se smatra jednim od najučestalijih govornih poremećaja u populaciji dece čija je učestalost od 20-40%. Roditelji se često pitaju zašto se poremećaji izgovora javljaju baš…
Deca koja imaju dijagnozu razvojne disfazije imaju uredan razvoj kao i deca tipičnog razvoja, osim razvoja produkcije i razumevanja govora i jezika kao što je već poznato. Gledaju i obraćaju pažnju na aktivnosti tokom tretmana, odreaguju ako ih zagolicam, smehom ili pak ljutnjom, pokazuju mi igračku koja ih zanima ili mi pokazuju šta su nacrtali mada češće nažvrljali. Kako ne bismo decu gledali samo kroz teškoće koje imaju evo i njihovih dobrih strana. Dete dobro čuje, uredno se odaziva na…
Kada roditelj može da posumnja da dete ima razvojnu disfaziju?
Posted on April 3, 2018Na uzrastu pre prve godine uočavaju se kašnjenja u fazi brbljanja i spontanog glasanja. Odložena je pojava prve reči i formiranje rečenica. Usvajanje novih reči i formiranje rečnika je otežano, pa je detetov rečnik veoma oskudan, značenje reči je ograničeno samo na konkretne pojmove. Usvajanje značenja reči se takođe sporije razvija. Teško usvajaju reči koje izražavaju apstraktne pojmove. Retko upotrebljavaju zamenice, predloge, priloge, pomoćne glagole. Ne razlikuju rod, teško usvajaju množinu, ne koriste vremena(prošlo, sadašnje, buduće). Nedostaje im veliki broj…
Disfazija je specifični jezički poremećaj ( u daljem tekstu SJP) koji se ispoljava u vidu nemogućnosti razvoja govora i jezika gde: dete ne govori ili su u govoru prisutne izrazite nepravilnosti (ekspresivni tip) i nemogućnosti razumevanja jezika gde: dete ne razume govor i nije u mogućnosti da ga produkuje (receptivni tip) . Disfazično dete zaostaje samo u razvoju govora i jezika u odnosu na decu tipičnih sposobnosti. Preduslovi za dijagnozu SJP su: odsustvo neurološkog oštećenja, očuvan sluh , normalne intelektulane sposobnosti (neverbalni količnik…
Poremećaj kompulzivnog prejedanja (engl. binge eating) je poremećaj ishrane koji je prepoznatljiv kao kompulzivno konzumiranje abnormalnih količina hrane, uglavnom jako brzo, sa utiskom osobe da je nesposobna da se zaustavi i gde gubi kontrolu nad hranom. Osobe koje imaju ovaj problem nastavljaju da jedu čak i kada su site, a prejedanje može početi i kada osoba nije gladna. Epizoda prejedanja može trajati nekoliko sati pa čak i više puta u toku dana, i obično se dešava da osobe jedu sve…
Hiperkinetički poremećaj je razvojni poremećaj psihomotorike sa simptomima koji ukazuju na oštećenje pažnje, motornu hiperaktivnost i impulsivnost. Simptomi su takvi da su jasno neprimereni razvojnom uzrastu deteta i u potpunosti su nefleksibilni. Simptomi su istrajni i dovode do značajnih teškoća u različitim oblastima svakodnevnog funkcionisanja ( školski uspeh, socijalne interakcije, posao itd.). Poremećaj počinje rano u detinjstvu, oko treće, četvrte godine, i otkriva se najčešće pri polasku deteta u školu, može se produžiti tokom adolescencije i odraslog životnog doba (…
Separaciona anksioznost je česta emocija kod dece. Osnovna karakteristika separacione anksioznosti je izražen strah od odvajanja od roditelja ili drugih osoba kojima je dete privrženo. Ukoliko ova vrsta anksioznosti ometa dečije svakodnevno funkcionisanje govorimo o poremećaju separacione anksioznosti. Kada je poremećaj separacione anksioznosti u pitanju njega karakteriše izrežena anksioznost pri svakom pokušaju odvajanja deteta od roditelja ili drugih bliskih osoba. Kada dete ima izraženu separacionu anksioznost ono pokazuje nerealnu zabrinutost za bezbednost voljene osobe koja je praćena strahom deteta da…
Agresivno ponašanje moze biti oblik „nespretnog uspostavljanja kontakta“, može da predstavlja apel kako bi se na taj način dobilo više pažnje; takođe, iza agresivnog ponašanja može stajati jednostavna provokacija. Agresija deteta može biti izraz bespomoćnosti deteta ili služiti brutalnom sprovođenju vlastitih interesa. U nekim slučajevima agresivnim ponašanjem deca žele dobiti identitet i razviti svest o sebi. Koliko god da su uzroci agresije u pojedinačnim slučajevima raznoliki, toliko su posledice jednoznačne: Agresivno ponašanje kod dece dugoročno dovodi do ograničavanja u ponasanju…