Tikovi su nevoljne, nagle, brze i repetitivne kretnje koje mogu biti motoričke (povezane sa pokretima pojedinih grupa mišića) ili vokalne. Karakterišu ih kratkotrajni napadi koji naizgled nemaju svrhu (APA 2013; Cohen i sar. 2013; Hebebrand 2011; Lewis 1996; Steinhausen 2010, Walkup i sar. 2010; WHO 1993). Ključna obeležja tikova uključuju: Sposobnost da se na kratko vreme inhibiraju. Inhibicija uzrokuje neugodu ili senzorički osećaj pre tika. Aktivno učešće je potrebno u sprovođenju tika. Tikovi su često visoko sugestibilni. ((Mills i Hedderly…
Mirjana Marković
Kako podići samopouzdane tinejdžere? (I zašto je to važno?)
Posted on September 15, 2024Adolescencija je period mnogih izazova. Nečije telo počinje da sazreva i postaje više kao odraslo, dešavaju se prva romantična iskustva, stvaraju se bliska prijateljstva, razvijaju se novi hobiji i dešavaju se mnoge druge promene. Dok s jedne strane adolescenti teže autonomiji od svojih roditelja, s druge strane, ono što roditelji govore i misle o njima ostaje važan izvor informacija (Grotevant & Cooper, 1985). Povratne informacije od drugih su posebno važne tokom tinejdžerskih godina, jer pomažu adolescentima da formiraju svoju sliku…
Priča o dečaku Aleksu, detetu koje je ostavilo autizam iza sebe
Posted on June 5, 2024Aleks je star 10 godina, iako se čini da je sasvim običan dečak, ima nešto neobično u vezi sa njim: jednom je imao autizam, a sada ga nema. Bilo je momenata kada Aleksovi roditelji nisu znali da li će on ikada govoriti punim rečenicama, a kamoli da se šali sa nepoznatim ljudima. Sumnjali su da bi njegov autizam mogao da spreči takvu budućnost. Aleksovi roditelji su počeli da brinu o njegovom stanju pre nego što je napunio godinu dana. Nije…
Da li dijagnoza autizma može biti moguća već na uzrastu od 14 meseci?
Posted on May 16, 2024Novije studije sugerišu da autizam može da se dijagnostikuje dve godine ranije u odnosu na vreme postavljanja dijagnoze. Izvršena je procena više od 1200 dece sa sumnjom na autizam, dva puta, koristeći standardne dijagnostičke alate. Dijagnoza je uspostavljena otprilike svakom trećem detetu starosti do dve godine. Rezultati pokazuju da je 84 odsto procenjene dece zadržalo dijagnozu autizma prilikom svoje poslednje posete pedijatru što je u proseku bilo sa tri godine. Ovo otkriće sugeriše da bi kliničari trebalo ozbiljno da shvate…
Deca i odrasli sa poremećajem iz spektra autizma imaju problema da se spavanjem više nego deca i odrasli tipičnog razvoja. Problem je taj što to ne predstavlja izolovan problem već utiče na to da se pogoršavaju određene karakteristike njihovog stanja, kao što je ponavljanje ponašanja (repeticije), što opet može dodatno otežati spavanje. S obzirom na ovu ometajuću petlju povratnih informacija, problemi sa spavanjem su među najhitnijim problemima za porodice koje se bore sa autizmom. Međutim, do sada, ovo je jedan…
Da li je ponavljajuće (repetitivno) ponašanje kod dece sa autizmom povezano sa problemima spavanja i senzornim problemima?
Posted on May 1, 2024Problemi sa spavanjem koji se ispoljavaju u ranom detinjstvu predviđaju ponavljajuće ponašanje kasnije u detinjstvu. Takođe deca na ranom uzrastu koja preterano ili nedovoljno reaguju na senzorne impulse kasnije imaju više repetitivnog, ponavljajućeg ponašanja. Nalazi iz dve nezavisne studije sugerišu da rane razlike u ponašanju mogu predstavljati osnov za ograničeno i ponavljajuće ponašanje, što je ključna karakteristika autizma koja je takođe povezana sa drugim uslovima razvoja mozga. Deca sa autizmom imaju dvostruko veće šanse da imaju problem sa spavanjem nego…
Kako i kada treba intervenisati kod ponavljaujćeg/repetitivnog ponašanje kod dece sa autizmom?
Posted on April 24, 2024Poremećaj autističnog spektra uključuje dva ključna deficita: problem sa socijalnom komunikacijom i ograničeno i ponavljajuće ponašanje. Terapije za poboljšanje kritičnih socijalnih komunikacijskih veština su brzo napredovale. S druge strane, istraživačima je manje jasno da li i kada treba da intervenišu zbog ograničenog i ponavljajućeg ponašanja. Ovo mišljenje proizilazi iz značajnog nedostatka razumevanja zašto se ograničena i repetitivna ponašanja razvijaju, kao i koji su mehanizmi koji su u osnovi i kako njima upravljati. Neka ponašanja mogu imati skrivene koristi za osobe…
Termin “staklena deca” popularizovao je norveški autor Justejin Gorder u svom romanu Misterija pasijansa (originalni naslov: “Kabalmysteriet”), koji je prvi put objavljen 1990. godine. U knjizi, Gorder koristi termin koji se odnosi na decu koja odrastaju u senci tuge ili emocionalnih borbi svojih roditelja, upoređujući ih sa staklom jer ono je krhko i lako se može razbiti. Ovaj termin postaje popularan dvadeset godina kasnije, 2010. godine i to na TED’s talk od strane govornice Alicia Maples koja je staklenu decu…
Zašto su tinejdžerske godine tako teške? Šta kaže nauka?
Posted on March 11, 2024Roditelji se plaše ovih godina, u kojima su već upozoreni da očekuju drskost sa dozom brzopletosti i drame od stranesvojih tinejdžera. Tinejdžeri će se sigurno družiti i sa prijateljima koji vam se ne sviđaju, mrzeće vaša pravila, mrzeće vas još više i reagovaće sa krajnjim prezirom na pokušaje da ispravite njihovo ponašanje koje vidite kao neodgovorno ili impulsivno. Zašto je, onda, teško imati tinejdžera? Zašto je teško biti tinejdžer? Jedan od razloga zašto je biti roditelj tinejdžeru toliko stresno je…
Šok. Poricanje. Bes. Strah. Sramota. I, ponekad iznenađujuće, ponos. Ovo je niz emocija koje roditelji često doživljavaju nakon što saznaju da je njihovo dete gej. Ponekad roditelji traže stručnu pomoć da prebrode početna bolna osećanja, neki u nadi da će na kraju osetiti ponos a neki u nadi da je sve to jedan ružan san i da će to psiholog da “popravi” pa počnu da dovode decu na psihoterapiju. Iskustva roditelja i dece koja su gej su različita, ali postoji…