Digitalni mediji, anksioznost i depresija kod dece

Autori: Elizabeth Hoge, David Bickham,  Joanne Cantor

Postoji rastuća zabrinutost od uticaja digitalnih tehnologija na dečje emotivno zdravlje, posebno u vezi straha, anksioznosti i depresije. O dvema kategorijama mentalnog zdravlja, anksioznosti i depresiji, diskutovalo se zajedno zbog značajnog simptoma preklapanja i koegzisitranja zajedno. Ranija istraživanja su istraživala uticaj tradicionalnih medija (npr. televizije, filmova) na dečje akutne strahove, što može rezultirati u anksioznosti i problemima sa spavanjem koji su teški da se izleče. Većina novijih istraživanja se bave interaktivnom prirodom novijih medija, naročito društvenih mreža, i njihovom uticaju na anksioznost i depresiju.

U naporu da se rezimira proistekle oblasti na polju koje se odnosi na odnos između korišćenja digitalnih medija ( npr. televizija, video igrice, kopjuteri, tableti, mobilni telefoni, i drugi uređaji) i simptomimam anksioznosti i depresije kod dece i adolescenata, fokusirali smo se na šest oblasti za koje imamo rezultate istraživanja na raspolaganju. Ove oblasti nalaze se na različitim nivoima u razvojnim istraživanjima: diskutujemo odvojeno o svakoj, pružamo predloge o budućim istraživanjima i ono što je trenutno poznato pretvaramo u preporuke za pedijatre i sva stručna lica koja su zaintereosvana.

Ključne teme koje su ispitane su : anksioznost i depresija povezana tešnološki utemeljenim negativnim socialnim upoređivanjima, anksioznost koja nastala zbog nedostatka samoregulacije nastale zbog supsticucije korišćenja digitalnih medija, anksioznost kojaje nastla povodom neadekvatne socijalne ovezanosti, kao i ispitivanje anksioznosti, depresije, i suicida kao reziltat digitalnog nasilja i sličnog ponašanja. Sve veći broj istraživanja potvrđuje povezanost digitalnih medija i depresije.

Zaključak : Iako postoje dokazi da veća prisutnost korisćenja digitalnih medija je povezana sa određenim depresivnim simptomima,takođe postoje dokazi da socijalna priroda digitalne komunikacije može pospešiti raspoloženje i promovisati strategije za jačanje zdravlja. Potrebno je još puno istraživanja da bi se istražile sve ove mogućnosti različite pretpostavke.

 

Tekst priredila:  Mina Gojak, student psihologije