Roditelji se plaše ovih godina, u kojima su već upozoreni da očekuju drskost sa dozom brzopletosti i drame od stranesvojih tinejdžera. Tinejdžeri će se sigurno družiti i sa prijateljima koji vam se ne sviđaju, mrzeće vaša pravila, mrzeće vas još više i reagovaće sa krajnjim prezirom na pokušaje da ispravite njihovo ponašanje koje vidite kao neodgovorno ili impulsivno. Zašto je, onda, teško imati tinejdžera? Zašto je teško biti tinejdžer? Jedan od razloga zašto je biti roditelj tinejdžeru toliko stresno je…
anksioznost
Kada strah od toga kako izgledaš stane na tvoj put
Posted on December 14, 2023Kada si tinejdžer, postaješ svesniji šta drugi misle. Imaš utisak da postoji samo jedna „prava“stvar koju treba oblačiti i biti popularan, kao da uvek postoji pravilo šta treba da kažeš u određenom trenutku ili šta treba da uradiš. Baš kao da postoje pravila, tj. kao da postoje stvari koje ne bi trebalo da radiš- stvari koje bi mogle da te osramote ili da ti nekako umanje ugled, “skinu poene” kod prijatelja. Ovakvo razmišljanje može da te uvede u socijalnu anksioznost.…
Upotreba psihoaktivnih supstanci u periodu adolescencije
Posted on December 4, 2022Adolescencija se smatra fazom najvećeg rizika od započinjanja sa upotrebom psihoaktivnih sredstava: cigareta, alkohola i ilegalnih psihoaktivnih supstanci kao što su ecstasy (MDMA), amfetamini, LSD, psilocin, ibogain, amfetamini, kokain, kanabis, halucinogene droge, sedativi i dr. Rezultati istraživanja na ovu temu za našu zemlju su zabrinjavajući : više od polovine ispitanika adolescenata aktivno puši, čak 90% (srednja adolescencija) njih je izvestilo da konzumira alkohol a kada su u pitanju droge, najčešća je marihuana – blizu četvrtine ukupnog uzorka ispitanika koristilo je…
Strahove treba odvojiti od anksioznosti i fobija. Strahovi predstavljaju nešto što se objektivno može posmatrati kao opasno, kao što su nasilni roditelji ili strujno kolo, pa izbegavanje takvih stvari se čini razumnim a reakcija može da bude obojena sa strahom. Sa druge strane ako neki objekat ili situacija nisu objektivno opasni onda se reakcija čini kao neadekvatna i može se nazvati kao anksioznost ili fobija. Deca nekada teško razlikuju stvarno od zamišljenog jer imaju limitirane kognitivne sposobnosti i reaguju anksioznošću…
Anoreksija nervoza – koja se često naziva i samo anoreksija (opisali smo i ranije ovde) – je poremećaj ishrane koji se karakteriše nenormalno niskom telesnom težinom, intenzivnim strahom od debljanja i izobličenom percepcijom težine. Osobe koji pate od anoreksije pridaju veliku značaj kontrolisanju težine i oblika tela, koristeći ekstremne napore koji imaju tendenciju da značajno ometaju njihov život. Anoreksija se najčešće javlja sa pojavom puberteta ili kod mlađih adolescentkinja, međutim nekada je možemo videti i na mlađem uzrastu, 8 –…
Saveti za roditelje tinejdzera i mladih tokom krize izazvane virusom Covid-19
Posted on April 12, 2020Imati tinejdžere zatvorene kod kuće tokom virusne krize možda nije toliko naporno kao što je biti zatvoren sa malom decom, ali definitivno ima svojih izazova. Dok će mlađa deca biti oduševljena time što će imati roditeljsku pažnju 24/7, adolescenti će se verovatno osećati drugačije. Evo nekoliko saveta za roditelje tinejdžera (i mladih koji se odjednom vraćaju sa fakulteta) za to vreme: Naglasiti im da je socijalno distanciranje u fizičkom smislu obavezno Prvi izazov kod tinejdžera i mladih može biti njihovo…
Deca sa opsesivno-kompulzivnim poremećajem (engl.OCD, srp. OKP) imaju nametljive misli i brige koje ih čine izuzetno anksioznima, pa razvijaju rituale za koje osećaju da su primorani da izvršavaju zbog te “strepnje”. Šta je opsesivno-kompulzivni poremećaj? Deca koja imaju OKP bore se sa: opsesijama, ili prisilama (kompulsivne radnje), ili sa oboje. Opsesivne misli su ideje koje se ponavljano i na stereotipan način vraćaju u svest osobe, a po svom karakteru, neprijatne su i uznemiravajuće, često opscenog sadržaja, a osoba ne…
Niska tolerancija na frustracije je snažan nagon da se odbaci nelagodnost bez mnogo razmišljanja. Ova tendencija reagovanja je normalan maladaptivan odgovor na frustraciju kako kod dece tako i kod odraslih. Tipičan odgovor kao nisku frustracionu toleranciju uključuje dodavanje negativnog i skoro nepotrebnog značenja situaciji, kao što je detetovo kazivanje da ne može da izdrži. Niska frustraciona tolerancija poprima mnoge oblike među školskom decom: odbijaju da ispune obaveze; odugovlače svoje obaveze; često plaču (poznato medju roditeljima kao da „cvile“) i žale…
Kada deca doživljavaju socijalnu (društvenu) anksioznost, ona se plaše situacija u kojima moraju da komuniciraju sa drugim ljudima i plaše se situacija gde bi bila u centru pažnje. Često su zabrinuta da će drugi misliti loše o njima ili da će ona (deca) uraditi nešto što je sramotno. Šta je socijalna anksioznost kod dece? Socijalna anksioznost uglavnom se viđa kod starije dece i tinejdzera, ali se može dijagnostikovati čak i kod dece na uzrastu od četri godine. Neki od znakova…
Poremećaj ponašanja odlikuje ponavljano i trajno prisustvo antisocijalnog, agresivnog i izazivačkog ponašanja. Ovaj poremećaj se u bitnoj meri razlikuje od socijalno očekivanog ponašanja za uzrast; to ih razlikuje od nestašluka ili adolescentnog bunta. Ova ponašanja odlikuje izražena sklonost da započnu tuče, krađe, vandalizam, da podmetnu požar, bežanje od kuće, suprostavljanje autoritetu i sl. Da bi ste postavila dijagnoza neophodno je da postoje ekstremni i trajni obrasci ovakvog ponašanja koji imaju negativne posledice po dete. Takođe, u poremećaje ponašanja spadaju i…