Adolescenti Deca

Socijalna fobija

Socijalna fobija se primećuje od ranije kod deteta ili adolescenta. Osoba sa socijalnom fobijom ima strahove u vrlo različitim socijalnim situacijama, a najčešći su strah od kritike i neodobravanja drugih ljudi odnosno druge dece, strah da će ih loše proceniti, da će ispasti glupi, strah i nelagodnost da se jede ili pije pred drugima, da se piše pred drugima, strah od crvenjenja u društvu i slično. Ovi strahovi praćeni su znojenjem, crvenilom, tremorom a nekada i doživljajem prolaznog bola, žarenjem, osećajem nadutosti, osećajem stezanja i sl. Osobe koje imaju problem socijalne fobije su češće adolescenti nego manja deca, oni imaju strah i teškoće da budu u grupi i manje poznatih ljudi gde obično i ćute, izbegavaju direktne poglede a ako bi i pokušali nešto da kažu oni budu sprečeni strahom da će to biti neadekvatno, da neće biti „dovoljno pametno“. Često se dešava da deca sa ovim problemom na časovima kada su prozvavna odgovaraju kratko, sa izrazom straha i neprijatnosti na licu, često se zacrvene u licu i zamuckuju. Kod tinejdzera je čest strah i stid u prisustvu osoba suprotnog pola koji dovodi do ekstremnih inhibicja zbog kojih mlada osoba izbegava kontakte sa osobama suprotnog pola i biva veoma hendikepirana u ovoj sveri života.

Kod dece školskog uzrasta socijalna fobija se često ispoljava kroz fokalne oblike, koji se ispoljavaju kao strah od govorenja pred drugima. I ovde je to najčešće usmeno ispitivanje u školi, pri čemu deca sa socijalnom fobijom u ovoj situaciji budu izraženo anksiozna, sa intezivnim crvenjenjem, brzim otkucajima srca, i ostalom sličnom simptomatologijom. U takvim momentima ova deca zaista imaju doživljaj da ništa ne znaju, koji je praćen i realnom i kognitivnom blokadom. Suprotno usmenom odgovaranju, na pismenoj proveri znanja ova deca postižu znatno bolje rezultate.

Kod starijih adolescenata i studenata ovaj strah je ekvivalentan strahu od ispita koji može da bude toliko intezivan da značajno ugrozi prosec studiranja i dovede do napuštanja fakulteta ukoliko se na započne odgovarajući psihoterapijski tretman.

 

Reference:

Bojanin, S., Popović Deušić, S. (2012.) Psihijatrija razvojnog doba

Tekst priredila: Mirjana Markovic, psiholog

You Might Also Like