Vršnjačko nasilje predstavlja skup ponašanja koja su neželjena, negativna i ponavljaju se tokom vremena, a karakteriše ih i neravnoteža moći između dece. Drugim rečima, jedno dete povređuje drugo fizički, rečima ili kroz odnos, dok se drugo dete oseća nemoćno da se zaštiti. U stručnoj literaturi vršnjačko nasilje se opisuje i kao „sistematska zloupotreba moći“, jer podrazumeva namerno i učestalo izlaganje deteta neprijatnim i štetnim iskustvima od strane vršnjaka. Važno je naglasiti da se ne radi o jednokratnom sukobu ili svađi,…
strah
Strahove treba odvojiti od anksioznosti i fobija. Strahovi predstavljaju nešto što se objektivno može posmatrati kao opasno, kao što su nasilni roditelji ili strujno kolo, pa izbegavanje takvih stvari se čini razumnim a reakcija može da bude obojena sa strahom. Sa druge strane ako neki objekat ili situacija nisu objektivno opasni onda se reakcija čini kao neadekvatna i može se nazvati kao anksioznost ili fobija. Deca nekada teško razlikuju stvarno od zamišljenog jer imaju limitirane kognitivne sposobnosti i reaguju anksioznošću…
Anksioznost je fundamentalna ljudska emocija koja je priznata i prepoznata preko pet hiljada godina. U upotrebi je u psihijatriji i psihologiji od kraja 19. veka. Termin „anksioznost” ima svoj koren u latinskim rečima „angere” (stegnuti) i „anxietas” (briga, nespokojstvo). Najpribližnije značenje u našem jeziku je osećanje unutrašnje teskobe, strepnje, zebnje, neodređenog straha praćeno unutrašnjom napetošću i psihomotornim nemirom. Anksioznost je neprijatna emocionalna reakcija, koja može da promeni celokupno čovekovo ponašanje i često je prati somatsko ispoljavanje. Deca obično osećaju uznemirenost…


