Kašnjenje u razvoju govora je najčešći simptom kod dece koja su u kasnijem uzrastu dobila dijagnozu autizma. Međutim, postoje neobična ponašanja koja se javljaju u prvoj godini života, mnogo pre uzrasta na kom se očekuje uredan govorno jezički razvoj, o kojima svedoče roditelji. Zapaženi su:
- problemi sa spavanjem (deca se teško uspavljuju, malo spavaju, bude se noću…),
- problemi sa ishranom (misli se najčešće na izbegavanje određene vrste hrane ili pak na izazitu potrebu za hranom koja ima jak ukus, na najranijem uzrastu bebe slabo da sisaju),
- izmenjen kontakt očima,
- nezainteresovanost za igračke,
- abnormalno reagovanje na određene senzacije,
- neobičan stav tela,
- neodazivanje na ime,
- averzija prema dodiru (ne podnošenje maženja, prepovijanja ili češljanja…),
- konstantno plakanje ili vrištanje koje se ne smiruje,
- ravnodušnost prema onima koji o njemu brinu ili pak patološka vezanost samo za jednu osobu.
Isto tako se pre uočavaju socijalni deficiti od teškoća u oblasti komunikacije. Roditelji najčešće prvo primete odsustvo privijanja deteta u naručju, teškoće u uspostavljanju kontakta očima, slabu zainteresovanost za igru sa drugom decom i želju deteta da se igra samo. Pokazatelji neuobičajenog socijalnog razvoja i igre mogu biti sledeći:
- dete ne pruža ruke u znak želje da se podigne,
- ne smeta mu odsustvo roditelja,
- nedostatak izraza lica ( lice je hipomimično),
- ne pozdravljaju spontano poznate ljude amladji skoro da i nemaju reakciju na spontane promene u vezi drugih ljudi,
- nema razmene ponašanja sa drugima,
- teškoće u stvaranju bilo kakavog konstruktivnog kontakta sa drugom decom.
Isto tako mogu se zapaziti i sledeća neobična ponašanja:
- ne pokazuje objekte,
- ne koristi kažiprst da bi nešto zatražilo ili pokazalo interesovanje za nešto,
- stavlja igračke u usta ili ih baca,
- ne donosi vam predmete da vam ih pokaže,
- fiksira pogledom pojedine predmete, neobičan položaj tela i delova tela,
- česta je pojava hoda na prstima i poskakivanja ili hodanja u krug ili oko nameštaja.
Problemi u komunikaciji se uočavaju nešto kasnije. Najranije se uočavaju sledeće teškoće:
- da se emotivno stanje izrazi glasom (nezadovoljstvo ili zadovoljstvo),
- oskudno gukanje,
- retko korišćenje glasa u svrhu zadovoljavanja potreba,
- retko koristi gestove,
- korišćenje ruke druge osobe da bi se dobio željeni objekat,
- govor može da zvuči neobično,
- česta ponavljanja reči, teškoće u započinjanju i održavanju razgovora,
- sam izmišlja nove reči.
Međutim ovi problemi se uočavaju tek kada se primeti da razvoj govora i jezika kasni.
Pojava stereotipnih ponašanja i interesovanja karakteristično je za period između druge i pete godine. Međutim, pošto deca u ranom detinjstvu često ispoljavju jednostavne repetitivne pokrete roditeljima je teško da ih razlikuju od atipičnih manifestacija tj. onih koji bi ukazivali na autizam. Od neobičnih manifestacija najčešće su prisutni:
- neobična igra (ne voze autić nego ga okreću, razgledaju, vrte točkiće, slažu ih jedan pored drugog),
- stereotipni pokreti rukama (lepršanje, pljeskanje, kuckanje prstima po predmetima…)
- neobična interesovanja za miris, ukus, zvuk i teksturu predmeta,
- postojanje rituala i otpora za zaustavljanje istih (vole da idu istim putem).
Reference:
Baron-Cohen S, Cox A, Baird G. Psychological markers in the detection of autism in infancy in a large population. Br J Psychiatry 1996;168:158-63.
Gillberg C, Ehlers S, Schaumann H, Autism under 3 years: a clinical study of 28 cases reffered for autistic symptom in infancy. J Child Psychol Psychiatry 1990;31:921-34.
Johnson M, Siddons F, Frith U, Morton J. Can autism be predicted on the basis of infant screening tests? Dev Med Child Neurol 1992;34:316-20.
Lord C. Follow up of 2 years olds reffered for possible autism. J Child Psychol Psychiatry 1995;36:1365-82.
Siegel B, Pliner C, Eschler J, Elliot G. How children with autism are diagnosed: difficulties in identification of children with multiple developmental delays. J DevBehavPediatr 1988;9:199-204.
Stone W, Lee L. Asford, Brisse J, Hepburn SL. Can autism be diagnosed accurately in children under 3 years. J Child Psychol Psychiatry 1999;40(2):318-44.
Stone W, Hoffman E, Lewis S, Ousley O. Early recognition of autism: parental reports versus clinical observation. Arch PediatrAdolesc Med 1994;148:619-36
Autor teksta: Sanela Raičević, dipl.defektolog-logoped