Kada si tinejdžer, postaješ svesniji šta drugi misle. Imaš utisak da postoji samo jedna „prava“stvar koju treba oblačiti i biti popularan, kao da uvek postoji pravilo šta treba da kažeš u određenom trenutku ili šta treba da uradiš. Baš kao da postoje pravila, tj. kao da postoje stvari koje ne bi trebalo da radiš- stvari koje bi mogle da te osramote ili da ti nekako umanje ugled, “skinu poene” kod prijatelja. Ovakvo razmišljanje može da te uvede u socijalnu anksioznost.…
anksiozni poremećaji kod dece
Deca sa opsesivno-kompulzivnim poremećajem (engl.OCD, srp. OKP) imaju nametljive misli i brige koje ih čine izuzetno anksioznima, pa razvijaju rituale za koje osećaju da su primorani da izvršavaju zbog te “strepnje”. Šta je opsesivno-kompulzivni poremećaj? Deca koja imaju OKP bore se sa: opsesijama, ili prisilama (kompulsivne radnje), ili sa oboje. Opsesivne misli su ideje koje se ponavljano i na stereotipan način vraćaju u svest osobe, a po svom karakteru, neprijatne su i uznemiravajuće, često opscenog sadržaja, a osoba ne…
Kada deca doživljavaju socijalnu (društvenu) anksioznost, ona se plaše situacija u kojima moraju da komuniciraju sa drugim ljudima i plaše se situacija gde bi bila u centru pažnje. Često su zabrinuta da će drugi misliti loše o njima ili da će ona (deca) uraditi nešto što je sramotno. Šta je socijalna anksioznost kod dece? Socijalna anksioznost uglavnom se viđa kod starije dece i tinejdzera, ali se može dijagnostikovati čak i kod dece na uzrastu od četri godine. Neki od znakova…
Elektivni ( ili selektivni) mutizam se definiše kao duži prekid govora (ovde se misli na duži od mesec dana) u nekim određenim socijalnim situacijama dok je u nekim drugim situacijama verbalna komunikacija normalna. Poremećaj počinje obično pre 5.godine života a kasnije može da se razvije u socijalnu fobiju. Kod elektivnog mutizma prekid govora se dešava u vrtiću ili školi ( u školi skoro uvek na mlađem školskom uzrastu) u grupi nepoznate dece, u nepoznatim situacijama i u susretu sa nepoznatim…