Pregled teme:

Deca

Autizam Deca Roditelji

Kako Son Rise pomaže deci širom sveta?

ISTORIJA SON-RISE PROGRAMA Son-Rise Program napravili su Barry Neil Kaufman i Samahria Lyte Kaufman kad je njihovom sinu Ronu dijagnostikovan autizam. Iako su im savetovali da smeste Rona u neku instituciju zbog njegovog “beznadežnog, doživotnog stanja”, Kaufmanovi su umesto toga osmislili jedan inovativni kućni program fokusiran na dete u pokušaju da dopru do svog sina. Jedinstveni program Kaufmanovih, koji je značio potpuno odstupanje od postojećih metoda lečenja, preobrazio je Rona od nemog, povučenog deteta s količnikom inteligencije manjim od 30…

Continue Reading

Deca Sportisti

Kako bavljenje sportom pomaže deci sa ADHD-om?

Često smo svedoci preporuke raznih stručnjaka da decu sa dijagnostikovanim ADHD-om treba upisati na neki sport. Evo zašto je to tako. Deca sa ADHD sindromom imaju poremećaj u neurotransmiterskom sistemu, te se u njihovom telu nagomilava mnogo noradrenalina i adrenalina. Ti se hormoni u opštoj populaciji luče kada je osoba pod stresom. Iz toga se može zaključiti da su “hiperaktivni klinci” konstantno pod stresom. Mogu da se oslobode viška ovih hormona jedino fizičkom aktivnošću. Zato im se preporučuje redovna, kontinuirana…

Continue Reading

Deca Istaknuto

Da li je dete hiperaktivno ili ima ADHD sindrom?

Često se u svakodnevnom razgovoru upotrebljava izraz „hiperaktivan“. Još češće odrasle osobe izrazom „hiperaktivan“ negativno opisuju razigrano ponašanje deteta (koje je najčešće sasvim u redu) bez znanja o tome šta je hiperaktivnost ili šta je ADHD. Šta je, u stvari,  ADHD i kako se manifestuje? Prema DSM-IV klasifikaciji ADHD se definiše kao poremećaj sa deficitom pažnje i hiperaktivnošću (engl. Attention Deficit Hyperactivity Disorder, ADHD). ADHD je neurobihevioralni razvojni poremećaj čija je najupečatljivija karakteristika nemogućnost kontrolisanja sopstvenog ponašanja. Predstavlja jedan od…

Continue Reading

Deca

Socijalna anksioznost kod dece

Kada deca doživljavaju socijalnu (društvenu) anksioznost, ona se plaše situacija u kojima moraju da komuniciraju sa drugim ljudima i plaše se situacija gde bi bila u centru pažnje. Često su zabrinuta da će drugi misliti loše o njima ili da će ona (deca) uraditi nešto što je sramotno. Šta je socijalna anksioznost kod dece? Socijalna anksioznost uglavnom se viđa kod starije dece i tinejdzera, ali se može dijagnostikovati čak i kod dece na uzrastu od četri godine. Neki od znakova…

Continue Reading

Adolescenti Deca

Tikovi-da li ima razloga za brigu?

Verovatno su se neki od roditelja susretali sa pojavom tikova kod dece misleći da su takva ponašanja neka od faza u odrastanju ili da dete tako privlači pažnju odraslih. Iako mnogi tikovi prolaze spontano, bez ikakve intervencije, ne treba ih ignorisati. Dete treba pratiti kroz sve faze razvoja i tako se na najbolji način može prepoznati da li pravi grimase jer hoće da bude u centru pažnje ili su u pitanju pokreti koje dete ne može da kontroliše. Razloga za…

Continue Reading

Deca

Šta je eholalija?

Eholalija je neželjeno ponavljanje istih reči i fraza koje je neko drugi rekao. Deo je normalnog razvoja jezika, ima svoj početak i kraj, kao i sve faze u razvoju dece. Tokom razvoja deca je koriste jer još uvek nisu razvila sve aspekte jezika, baza maternjeg jezika im se nije učvrstila, te nisu sigurna u upotrebu nekih reči. Karakteristična je za period između prve i druge godine. Npr. ako pitate dete „ Da li želiš čokoladu?“ može da ponovi „ adu…

Continue Reading

Deca

Šta je to plastičnost mozga i šta nam tokom života omogućava?

Dobar početak jeste nešto najvažnije, ali  naš je mozak fenomenalan i ima takvu sposobnost da ispravi i ponovo izgradi ono što je potrebno. Dalje u tekstu govorimo o plastičnosti mozga kod dece. Plastičnost mozga je sposobnost mozga da se oporavi i ponovo izgradi. Ova sposobnost omogućava mozgu da se oporavi nakon poremećaja ili povreda i da smanji efekte promena do kojih je došlo usled različitih bolesti kao što su multipla skleroza, Parkinsonova bolest, disleksija, ADHD i druge. Omogućava neuronima da…

Continue Reading

Deca

Šta je senzorna soba?

Senzorna soba je interaktivna soba opremljena odgovarajućom opremom koja potpomaže  stimulaciju čula sluha, vida, dodira i mirisa. To je mesto gde osobe sa poremećajem senzorne integracije mogu da istraže i razviju svoje senzorne veštine, da se relaksiraju i oslobode napetosti. Opremu kontroliše terapeut tako što dozira stimuluse za svako čulo prilagođavajući ih individualnim potrebama svakog korisnika. Tretmane sprovode defektolozi koji su prošli specijalnu obuku za ovaj vid terapije. Kako je opremljena senzorna soba? Senzorna soba je opremljena mekanim zidnim i…

Continue Reading

Deca

Tretman senzorne integracije kroz igru

Disfunkcija senzorne integracije može se pojaviti kao samostalna teškoća ili može biti simptom u sklopu različitih sindroma ili bolesti. Može se manifestovati u slučajevima nedovoljne zrelosti CNS-a usled prevremenog rođenja, kod dece sa smetnjama u motornom razvoju, cerebralne paralize, ADHD-a, dece sa smetnjama u razvoju govora i jezika, smetnjama u učenju,  dece sa oštećenjem sluha i intelektualnim teškoćama… U tretman senzorne integracije uključuju se deca sa disfunkcijom i teškoćama senzorne integracije, samoregulacije, poremećaja mišićnog tonusa, smetnjama u finoj i gruboj…

Continue Reading

Deca

  Senzorna integracija

Senzorna integracija je neuro-biološki proces primanja i obrade informacija koje u mozak dolaze iz naših čula: vida, sluha, mirisa, ukusa, dodira ili kretanja. Omogućava našem mozgu da sve primljene informacije iz okoline obradi i organizuje npr. da odvoji bitne od nebitnih, kako bismo na adekvatan način mogli da odgovorimo na njih nekom svrsishodnom aktivnošću npr.da se krećemo, učimo… To se najbolje može videti iz sledećeg primera. Naime, desilo vam se da žurite, trčite za autobusom ili slično. Tokom te radnje…

Continue Reading