Niska tolerancija na frustracije je snažan nagon da se odbaci nelagodnost bez mnogo razmišljanja. Ova tendencija reagovanja je normalan maladaptivan odgovor na frustraciju kako kod dece tako i kod odraslih. Tipičan odgovor kao nisku frustracionu toleranciju uključuje dodavanje negativnog i skoro nepotrebnog značenja situaciji, kao što je detetovo kazivanje da ne može da izdrži. Niska frustraciona tolerancija poprima mnoge oblike među školskom decom: odbijaju da ispune obaveze; odugovlače svoje obaveze; često plaču (poznato medju roditeljima kao da „cvile“) i žale…
deciji psiholog u beogradu
Postoji više stanovišta za definisanje bilingvizma. Za neke bilingvizam predstavlja sposobnost pojedinca da komunicira podjednako dobro na dva jezika, dok za druge znači sposobnost pojedinca da komunicira na dva jezika, ali sa izraženijim veštinama komuniciranja samo u jednom od ta dva jezika. Definicija koja je opšte prihvaćena je da se bilingvizam definiše kao sposobnost pojedinca, grupe ili naroda da se služi sa dva jezika bez vidljive veće sklonosti za jedan od njih. U odnosu na period kada se usvajaju jezici…
Uloga roditelja u tretmanu dece sa razvojno-govornim jezičkim poremećajima
Posted on April 12, 2019Tretman dece sa razvojnim govorno-jezičkim poremećajima predstavlja dugotrajan proces koji podrazumeva uključenost roditelja deteta. Savremena koncepcija tretmana ne uključuje više stavove po kojima su roditelji dece samo pasivni izvršioci delova tretamana koji podrazumeva dovođenje dece na tretman i sprovođenje vežbi. Savremen pristup podrazumeva sagledavanja ne samo deteta koje je na tretmanu već i porodice, povezivanje simptoma sa onim što je u okruženju, shvatanje da održavanju nekih simptoma mogu doprinosti članovi porodice svojim ponašanjem. Uloga roditelja, zapravo počinje pre započinjanja tretmana,…
Kako roditelji mogu da pomognu deci da savladaju čitanje i pisanje?
Posted on March 29, 2019Na uzrastu pet ili pet ipo godina roditelji mogu kroz igru da pomognu deci u osvešćavanju prvog glasa u rečima.To je veoma jednostavno. Za početak pitamo dete da li u reči AUTO čuje glas A, gde A izgovaramo produženo i naglašeno: AAAUTO. Kasnije od deteta možemo da tražimo da samo oderedi kojim glasom počinje neka reč, npr. SAT opet naglašavajući glas SSSS. Kada dete to savlada možemo isto da uradimo i sa poslednjim glasom u rečima na sledeći način: pitamo…
Deca ne treba da znaju da čitaju i pišu pred polazak u školu, ali moraju da imaju razvijene veštine koje prethode čitanju i pisanju
Posted on March 24, 2019Mnoge roditelje brine pitanje da li deca treba da znaju da čitaju i pišu pre polaska u školu. Po pravilu ne trebaju! Ali moraju da imaju razvijene predčitačke veštine koje im omogućavaju učenje čitanja i pisanja. Kako sve počinje? Dok čitamo deci, ona najpre uče razliku između teksta i slike. Uočavaju da se tekst čita sleva nadesno i odozgo prema dole. Takođe počinje da se razvija i fonološka svest neophodna za učenje veština čitanja i pisanja. Dete postaje svesno da…
Zašto je važno mentalno zdravlje svakog adolescenta?
Posted on February 10, 2019Važne navike mentalnog zdravlja koje uključuju suočavanje, otpor i dobro rasuđivanje, pomažu adolescentima da postignu sveukupnu dobrobit i stvore poziciju za pozitivno mentalno zdravlje u odraslom dobu. Promene rasploženja su česte tokom adolescencije. Međutim, jedan od pet adolescenata u jednom trenutku svog života ima ozbiljan poremećaj mentalnog zdravlja, kao što su depresija i/ili anksiozni poremećaj. Prijatelji i porodica mogu uvek da prate upozoravajuće znakove mentalnih poremećaja i pozovu ili ukažu na pomoć. Efektivni tretmani postoje i mogu uključivati kombinaciju psihoterapije…
ISTORIJA SON-RISE PROGRAMA Son-Rise Program napravili su Barry Neil Kaufman i Samahria Lyte Kaufman kad je njihovom sinu Ronu dijagnostikovan autizam. Iako su im savetovali da smeste Rona u neku instituciju zbog njegovog “beznadežnog, doživotnog stanja”, Kaufmanovi su umesto toga osmislili jedan inovativni kućni program fokusiran na dete u pokušaju da dopru do svog sina. Jedinstveni program Kaufmanovih, koji je značio potpuno odstupanje od postojećih metoda lečenja, preobrazio je Rona od nemog, povučenog deteta s količnikom inteligencije manjim od 30…
Često smo svedoci preporuke raznih stručnjaka da decu sa dijagnostikovanim ADHD-om treba upisati na neki sport. Evo zašto je to tako. Deca sa ADHD sindromom imaju poremećaj u neurotransmiterskom sistemu, te se u njihovom telu nagomilava mnogo noradrenalina i adrenalina. Ti se hormoni u opštoj populaciji luče kada je osoba pod stresom. Iz toga se može zaključiti da su “hiperaktivni klinci” konstantno pod stresom. Mogu da se oslobode viška ovih hormona jedino fizičkom aktivnošću. Zato im se preporučuje redovna, kontinuirana…
Često se u svakodnevnom razgovoru upotrebljava izraz „hiperaktivan“. Još češće odrasle osobe izrazom „hiperaktivan“ negativno opisuju razigrano ponašanje deteta (koje je najčešće sasvim u redu) bez znanja o tome šta je hiperaktivnost ili šta je ADHD. Šta je, u stvari, ADHD i kako se manifestuje? Prema DSM-IV klasifikaciji ADHD se definiše kao poremećaj sa deficitom pažnje i hiperaktivnošću (engl. Attention Deficit Hyperactivity Disorder, ADHD). ADHD je neurobihevioralni razvojni poremećaj čija je najupečatljivija karakteristika nemogućnost kontrolisanja sopstvenog ponašanja. Predstavlja jedan od…
Kada deca doživljavaju socijalnu (društvenu) anksioznost, ona se plaše situacija u kojima moraju da komuniciraju sa drugim ljudima i plaše se situacija gde bi bila u centru pažnje. Često su zabrinuta da će drugi misliti loše o njima ili da će ona (deca) uraditi nešto što je sramotno. Šta je socijalna anksioznost kod dece? Socijalna anksioznost uglavnom se viđa kod starije dece i tinejdzera, ali se može dijagnostikovati čak i kod dece na uzrastu od četri godine. Neki od znakova…








