Postoji više stanovišta za definisanje bilingvizma. Za neke bilingvizam predstavlja sposobnost pojedinca da komunicira podjednako dobro na dva jezika, dok za druge znači sposobnost pojedinca da komunicira na dva jezika, ali sa izraženijim veštinama komuniciranja samo u jednom od ta dva jezika. Definicija koja je opšte prihvaćena je da se bilingvizam definiše kao sposobnost pojedinca, grupe ili naroda da se služi sa dva jezika bez vidljive veće sklonosti za jedan od njih. U odnosu na period kada se usvajaju jezici…
logoped
Uloga roditelja u tretmanu dece sa razvojno-govornim jezičkim poremećajima
Posted on April 12, 2019Tretman dece sa razvojnim govorno-jezičkim poremećajima predstavlja dugotrajan proces koji podrazumeva uključenost roditelja deteta. Savremena koncepcija tretmana ne uključuje više stavove po kojima su roditelji dece samo pasivni izvršioci delova tretamana koji podrazumeva dovođenje dece na tretman i sprovođenje vežbi. Savremen pristup podrazumeva sagledavanja ne samo deteta koje je na tretmanu već i porodice, povezivanje simptoma sa onim što je u okruženju, shvatanje da održavanju nekih simptoma mogu doprinosti članovi porodice svojim ponašanjem. Uloga roditelja, zapravo počinje pre započinjanja tretmana,…
Kako roditelji mogu da pomognu deci da savladaju čitanje i pisanje?
Posted on March 29, 2019Na uzrastu pet ili pet ipo godina roditelji mogu kroz igru da pomognu deci u osvešćavanju prvog glasa u rečima.To je veoma jednostavno. Za početak pitamo dete da li u reči AUTO čuje glas A, gde A izgovaramo produženo i naglašeno: AAAUTO. Kasnije od deteta možemo da tražimo da samo oderedi kojim glasom počinje neka reč, npr. SAT opet naglašavajući glas SSSS. Kada dete to savlada možemo isto da uradimo i sa poslednjim glasom u rečima na sledeći način: pitamo…
Deca ne treba da znaju da čitaju i pišu pred polazak u školu, ali moraju da imaju razvijene veštine koje prethode čitanju i pisanju
Posted on March 24, 2019Mnoge roditelje brine pitanje da li deca treba da znaju da čitaju i pišu pre polaska u školu. Po pravilu ne trebaju! Ali moraju da imaju razvijene predčitačke veštine koje im omogućavaju učenje čitanja i pisanja. Kako sve počinje? Dok čitamo deci, ona najpre uče razliku između teksta i slike. Uočavaju da se tekst čita sleva nadesno i odozgo prema dole. Takođe počinje da se razvija i fonološka svest neophodna za učenje veština čitanja i pisanja. Dete postaje svesno da…
Uređenje igraonice i materijali za sprovođenje Son Rise programa
Posted on February 18, 2019Uređenje sobe, igraonice, za dete ne mora biti skupo i nije bitno da izgleda potpuno isto kao sobe koje se koriste u Son-Rise Programu Američkog centra za lečenje autizma. Važno je da stvorite najsigurniju i od distrakcija (onoga što može da odvlači pažnju) slobodnu sobu za svoje dete. Što se poda tiče bitno je izabrati pod koji ne odvlači pažnju detetu( da nema šare). Rad sa detetom u igraonici(sobi) omogućava vam da eliminišete distrakcije kao što su braća i sestre,…
ISTORIJA SON-RISE PROGRAMA Son-Rise Program napravili su Barry Neil Kaufman i Samahria Lyte Kaufman kad je njihovom sinu Ronu dijagnostikovan autizam. Iako su im savetovali da smeste Rona u neku instituciju zbog njegovog “beznadežnog, doživotnog stanja”, Kaufmanovi su umesto toga osmislili jedan inovativni kućni program fokusiran na dete u pokušaju da dopru do svog sina. Jedinstveni program Kaufmanovih, koji je značio potpuno odstupanje od postojećih metoda lečenja, preobrazio je Rona od nemog, povučenog deteta s količnikom inteligencije manjim od 30…
Verovatno su se neki od roditelja susretali sa pojavom tikova kod dece misleći da su takva ponašanja neka od faza u odrastanju ili da dete tako privlači pažnju odraslih. Iako mnogi tikovi prolaze spontano, bez ikakve intervencije, ne treba ih ignorisati. Dete treba pratiti kroz sve faze razvoja i tako se na najbolji način može prepoznati da li pravi grimase jer hoće da bude u centru pažnje ili su u pitanju pokreti koje dete ne može da kontroliše. Razloga za…
Da li dete ima fonološki poremećaj ili poremećaj artikulacije i kako ih razlikovati?
Posted on May 26, 2018U našem klasifikacionom dijagnostičkom sistemu ne postoje „fonološki poremećaji“ kao izolovana dijagnostička kategorija. Iako četvrta revizija dijagnostičkog i statističkog priručnika Američkog psihijatrijskog udruženja(DSM -4) 2010 godine izdvaja fonološke poremećaje kao zaseban entitet, 2013 godine DSM-5 klasifikacija ih ponovo pridružuje artikulacionim poremećajima. U dijagnostici se često greši u pogledu dece koja izgovaraju nepravilno samo nekoliko glasova i čiji se poremećaj govora po običaju svrstava u dijagnostičku kategoriju dislalija. S obzirom da fonološki poremećaji nisu retkost i da se u praksi veoma…
Dislalije se definišu kao artikulacioni poremećaji koji se manifestuju kao nemogućnost ili nepravilnost u izgovoru pojedinih glasova. Mogu se ispoljiti kao omisija (izostavljaje određenog glasa), supstitucija (zamena jednog glasa drugim) ili distorzija (nepravilan izgovor glasova). Odnosi se na osobe koje imaju očuvano čulo sluha, urednu inervaciju govornih organa, očuvanu inteligenciju i ostale komponente jezika. Dislalija se smatra jednim od najučestalijih govornih poremećaja u populaciji dece čija je učestalost od 20-40%. Roditelji se često pitaju zašto se poremećaji izgovora javljaju baš…
Razvoj izgovora glasova kod svakog deteta je individualan i postupan . Neka deca vrlo lagano i pravilno izgovaraju sve glasove dok druga imaju teškoće tokom njihovog savladavanja. Usvajanje izgovora glasova odvija se po određenom razvojnom redosledu. Neki glasovi usvajaju se pre ostalih. Fonološka sposobnost omogućava razlikovanje glasova prema određenim akustičkim osobinama. Glasovi koji su motorički i akustički jednostavniji za izgovor se pre usvajaju. Tako bi dete od tri godine pravilno trbalo da izgovara sve vokale kao i glasove M, P,…









