U ovom periodu života podrazumeva se da dete već govori. U nastavku pogledajte koje su norme urednog razvoja govora četvorogodišnjaka: Govori punim rečenicama Govor je razumljiv Daje tačan odgovor na pitanja “Šta radiš kada si: “Gladan?” “Pospan?”, “Žedan ?” Odgovara na jednostavna pitanja “Ko”, “Šta”, “Gde” i “Zašto”? Priča o nečemu što mu se nedavno dogodilo, pravilnim redosledom Govori vam o aktivnostima iz vrtića i druženjima s prijateljima Rečnik u ovom periodu sаdrži od 1200 do 1500 reči. Potrebno je…
Deca
U trećoj godini života deca postaju pričljivija, njihov rečnih je znatno veći i često ponavaljaju ista pitanja. U nastavku pogledajte koje su norme urednog razvoja govora trogodišnjaka: Razume razliku u značenju “idi-stani”, veliko-malo”, “gore-dole” Izvršava 3 naloga Razume pitanja: Šta leti, skače, pliva? Postаvljа pitаnje: Ko, Štа?… Za većinu stvari oko sebe ima reč, imenuje jednostavne radnje Razume 3 predloga( na, u, pored) Detetova najbliža okolina ga razume većinu vremena Imenuje predmet koji želi Može dа broji do tri Sebe…
Kada dete plače, roditelji postanu uznemireni, anksiozni posebno kada dete počne da plače bez ijednog očiglednog razloga. Iako je poznato da je novorođenčetov glavni vid komunikacije putem plača, roditelji i dalje gledaju na taj plač kao na nešto što treba da bude “popravljeno”. Kada dete počne da hoda i priča roditelji ponekad od njega očekuju da svoje emocije obradi na isti način kao što to oni rade a ne na onaj način kako je to oduvek malo dete radilo :…
Ovo je period kada počinju da se javljaju prve smislene reči i razumevanje njihovih funkcija. U nastavku pogledajte koje su to norme. 12 – 18 meseci Razume i izvršava naredbe tipa „Dođi“, „Daj“, “Donesi”, “Idemo” Prepoznaje likove i predmete na slici (kuca, lopta, auto…) Na zahtev pokazuje predmete iz neposredne okoline Ume da pokaže na sebi delove tela (oko, glava, nos…) Aktivno koristi oko 10-20 reči (uglavnom imenice) mama, baba, tata, pa-pa… Upotrebljava frazu od dve reči, uglavnom imenica (“Mama…
Govor se uči od rodjenja, od prvog plača, prvog osmeha i prvog gukanja. U produžetku teksta pročitajte norme urednog razvoja govora za dete do prve godine života. 0-3 meseca Spontano glasanje bebe odražava njeno trenutno fiziološko ili emocionalno stanje Plače različito za različite potrebe Zaćuti ili se smeje kad joj se obraćate Guče Reaguje na značenje različitih tonova glasa, na primer, na ljutite, umirujuće i vesele glasove. 3-6 meseci Ovaj period karakteriše početak brbljanja: pa, ba, da, ta, apa… Reaguje…
Dečije psihološke reakcije na razvod braka roditelja variraju u zavisnosti od tri faktora: kvaliteta njihovog odnosa sa svakim od njihovih roditelja pre razdvajanja, intenziteta i trajanja roditeljskog sukoba, i sposobnost roditelja da se fokusiraju na potrebe dece u toku njihovog razvoda a i kasnije. Prva dečija rekacije je odbijanje da prihvate takvu situaciju. Odbijanje da prihvate razvod svojih roditelja je tipično za mlađu decu i to se obično ogleda u dečijim fantazijama koje iznose o pomirenju svojih roditelja. Nakon prihvatanja…
Veoma je važno razlikovati razvoj komunikacije od usvajanja jezika i razvoja govora jer ih često u svakodnevnici smatramo sinonimima. Komunikacija je temelj i potpora usvajanju jezika i razvoju govora, nužna je za intelektualni razvoj, učenje i socijalizaciju, a govor je samo jedno od sredstava koje koristimo za komunikaciju. Jezik predstavlja složen sistem objektivnih znakova koji se koriste za interpersonalnu komunikaciju, a govor konkretnu realizaciju tog sistema. Razvoj govora i jezika je dugotrajan proces .Jezik i govor su međuslovljeni i međuzavisni procesi, razvijaju se i uče paralelno,…
Definicija mucanja Mucanje je poremećaj tečnosti, tempa i ritma govora praćeno ponavljanjem delova reči i rečenica, produžavanjem glasova, zastojima u govoru, neadekvatnim pauzama, ubacivanjem različitih glasova, poštapalicama, produženim trajanjem govora, raznim nepotrebnim zvukovima, manjom količinom govorenja. Može biti praćeno žmirkanjem, facijalnim grimasama, pokretima glave, trzajima tela i sl. Četvrta revizija dijagnostičkog i statističkog priručnika Američkog psihijatrijskog udruženja (DSM-4), mucanje svrstava u grupu poremećaja komunikacije i naglašava da ovaj poremećaj fluentnosti govora ometa obrazovanje, rad i društvenu komunikaciju. Takođe, ova klasifikacija…
Anksioznost je fundamentalna ljudska emocija koja je priznata i prepoznata preko pet hiljada godina. U upotrebi je u psihijatriji i psihologiji od kraja 19. veka. Termin „anksioznost” ima svoj koren u latinskim rečima „angere” (stegnuti) i „anxietas” (briga, nespokojstvo). Najpribližnije značenje u našem jeziku je osećanje unutrašnje teskobe, strepnje, zebnje, neodređenog straha praćeno unutrašnjom napetošću i psihomotornim nemirom. Anksioznost je neprijatna emocionalna reakcija, koja može da promeni celokupno čovekovo ponašanje i često je prati somatsko ispoljavanje. Deca obično osećaju uznemirenost…
Hiperkinetički poremećaj je razvojni poremećaj psihomotorike sa simptomima koji ukazuju na oštećenje pažnje, motornu hiperaktivnost i impulsivnost. Simptomi su takvi da su jasno neprimereni razvojnom uzrastu deteta i u potpunosti su nefleksibilni. Simptomi su istrajni i dovode do značajnih teškoća u različitim oblastima svakodnevnog funkcionisanja ( školski uspeh, socijalne interakcije, posao itd.). Poremećaj počinje rano u detinjstvu, oko treće, četvrte godine, i otkriva se najčešće pri polasku deteta u školu, može se produžiti tokom adolescencije i odraslog životnog doba (…









