Disfazija je specifični jezički poremećaj ( u daljem tekstu SJP) koji se ispoljava u vidu nemogućnosti razvoja govora i jezika gde: dete ne govori ili su u govoru prisutne izrazite nepravilnosti (ekspresivni tip) i nemogućnosti razumevanja jezika gde: dete ne razume govor i nije u mogućnosti da ga produkuje (receptivni tip) . Disfazično dete zaostaje samo u razvoju govora i jezika u odnosu na decu tipičnih sposobnosti. Preduslovi za dijagnozu SJP su: odsustvo neurološkog oštećenja, očuvan sluh , normalne intelektulane sposobnosti (neverbalni količnik…
Deca
Šta je potrebno da dete zna kod logopeda pred polazak u školu
Posted on March 1, 2018Polazak u školu kod velikog broja roditelja stvara uzbuđenje i nervozu koja se jako lako prenosi na decu. Roditelje muče razna pitanja: od toga da li je njihovo dete spremno za polazak u školu do toga kako će se pokazati na testiranju i šta sve treba da zna. Dragi roditelji vaš jedini zadatak je da pokušate da približite detetu šta će ga pitati i ukažete mu poverenje da će sve biti u redu pa čak i ako ne bude znalo…
Korisne igre i igračke za stimulaciju psihomotornog razvoja dece do 3 godine
Posted on February 14, 2018Većina ovih igara je svim rodiljima poznata ali u ovom malom tekstu ih navodimo kao značajne za psihomotorni razvoj svakog deteta: Ringe-raja Taši –taši U šumici zeka Ide maca oko tebe Skupčao se mali jež Ljulja ljuške Lovac Pekarčić Jabučice crvena Pesmice potkrepite pokretima, deca ih tako brže pamte i deluju veoma simpatično npr: sklupčao se mali jež-sklupčajte se na podu i spavajte, pa se dignite i bockajte kažiprstima, ne diraj ga ručicama-odmahujte kažiprstom… Tekstove pesmica možete naći na internetu…
Kako da na jednostavan način u kućnim uslovima stimulišete razvoj Vašeg deteta
Posted on February 3, 2018Podsticanje ranog razvoja u slučajevima kada razvoj odstupa od normalnog ali i u slučajevima urednog razvoja značajno je za sveukupni psihosocijalni razvoj deteta. Stimulacija treba da otpočne za vreme tzv. senzitivnog perioda, pre treće godine, jer se posle isteka ovog perioda potencijal za razvoj pojedinih psihičkih funkcija znatno smanjuje. Program stimulacije sprovodi se kroz ciljane aktivnosti, na jednostavan način i kroz igru. Utiče na usvajanje novih funkcionalnih znanja i veština. Roditelji treba da aktivno i zainteresovano podstiču verbalnu i neverbalnu…
Dijagnoza, prognoza i udruženost autizma sa drugim poremećajima
Posted on January 21, 2018Dijagnoza se najčešće postavlja kada su teškoće u razvoju govora upadljive i kada se razviju stereotipna ponašanja. Rane pokazatelje autizma roditelji mogu da prepoznaju tokom prve dve godine života, a intenzivniji simptomi se ispoljavaju u drugoj godini kada dolazi do izolacije i pojave atipičnog ponašanja. Za period druge godine zabeleženi su sledeći indikatori: slab razvoj govora ili regresija govora, loše socijalne interakcije, pojava rutina i rituala, izlivi besa i plakanje, agresivno ponašanje, stereotipni pokreti i interesovanja, nedostatak imitacije, hiperaktivnost, slabije…
Kašnjenje u razvoju govora je najčešći simptom kod dece koja su u kasnijem uzrastu dobila dijagnozu autizma. Međutim, postoje neobična ponašanja koja se javljaju u prvoj godini života, mnogo pre uzrasta na kom se očekuje uredan govorno jezički razvoj, o kojima svedoče roditelji. Zapaženi su: problemi sa spavanjem (deca se teško uspavljuju, malo spavaju, bude se noću…), problemi sa ishranom (misli se najčešće na izbegavanje određene vrste hrane ili pak na izazitu potrebu za hranom koja ima jak ukus, na…
Da bi se postavila dijagnoza autizma bitno je da postoji trijada oštećenja (problemi socijalizacije; komunikacije i imaginacije; stereotipnog ponašanja i interesovanja). Dijagnoza takođe zahteva mnoga ponašanja koja na ranom uzrastu nisu još uvek razvijena, već se javljaju kasnije u razvoju, na primer, stereotipna ponašanja. Klasifikacioni sistemi ne identifikuju ponašanja koja bi bila odgovarajuća za različite uzraste. Razvoj autistične simptomatologije se menja sa uzrastom i simptomi u ranom detinjstvu nisu isti kao kasnije manifestacije poremećaja. Tako da neka ponašanja prestaju da…
Da bi dete krenulo u školu sa urednim razvojem govora potrebno je da ispunjava sledeće uslove: Aktivno koristi između 3000 i 4000 reči u svom rečniku Vrši analizu i sintezu reči koje se sastoje od većeg broja glasova( zna da reč lopta ima 5 glasova, a reč kišobran 8 glasova, zna koje je prvo a koje poslednje slovo u rečima) Zna da podeli reč na slogove i prebroji reči u rečenici Koristi složene rečenice Sastavlja priče na zadatu temu, i…
Evo šta je potrebno da dete u predškolskom uzrastu ima da bi ispunilo normu urednog razvoja: U rečniku ima preko 2000 reči Pravilno izgovara sve glasove maternjeg jezika Prepoznaje rimovanje reči (npr: “Vidi malu Rosu, sama pere kosu”, “Kćeri moja Nato, ti si moje zlato”) Vrši analizu i sintezu glasova u reči( Na koje slovo počinje reč SAT? ; Kada kažem M-I-Š šta sam rekla? Koje je poslednje slovo u reči OKO; Od kojih se slova sastoji reč ČAŠA?…)…
Kada petogodišnjak pokrene razogovor nemojte ga prekidati, poklonite mu pažnju. U produžetku pročitajte koje su norme za uredni razvoj govora u ovom dobu: Govor je u potpunosti gramatičan Definiše jednostavne reči Priča priče po slikama i prepričava ih Izvršava tri uzastopna naloga Prosečno upotrebljava 2000 reči Sa 5,5 godina bi trebalo pravilno da izgovara sve glasove maternjeg jezika Broji do 10 Crta čoveka šematski, seče makazama po liniji, boji crteže Crta krug, kvadrat i trougao Oblači se i skida bez…









