Senzorna soba je interaktivna soba opremljena odgovarajućom opremom koja potpomaže stimulaciju čula sluha, vida, dodira i mirisa. To je mesto gde osobe sa poremećajem senzorne integracije mogu da istraže i razviju svoje senzorne veštine, da se relaksiraju i oslobode napetosti. Opremu kontroliše terapeut tako što dozira stimuluse za svako čulo prilagođavajući ih individualnim potrebama svakog korisnika. Tretmane sprovode defektolozi koji su prošli specijalnu obuku za ovaj vid terapije. Kako je opremljena senzorna soba? Senzorna soba je opremljena mekanim zidnim i…
decija psihologija
Poremećaj ponašanja odlikuje ponavljano i trajno prisustvo antisocijalnog, agresivnog i izazivačkog ponašanja. Ovaj poremećaj se u bitnoj meri razlikuje od socijalno očekivanog ponašanja za uzrast; to ih razlikuje od nestašluka ili adolescentnog bunta. Ova ponašanja odlikuje izražena sklonost da započnu tuče, krađe, vandalizam, da podmetnu požar, bežanje od kuće, suprostavljanje autoritetu i sl. Da bi ste postavila dijagnoza neophodno je da postoje ekstremni i trajni obrasci ovakvog ponašanja koji imaju negativne posledice po dete. Takođe, u poremećaje ponašanja spadaju i…
Disfunkcija senzorne integracije može se pojaviti kao samostalna teškoća ili može biti simptom u sklopu različitih sindroma ili bolesti. Može se manifestovati u slučajevima nedovoljne zrelosti CNS-a usled prevremenog rođenja, kod dece sa smetnjama u motornom razvoju, cerebralne paralize, ADHD-a, dece sa smetnjama u razvoju govora i jezika, smetnjama u učenju, dece sa oštećenjem sluha i intelektualnim teškoćama… U tretman senzorne integracije uključuju se deca sa disfunkcijom i teškoćama senzorne integracije, samoregulacije, poremećaja mišićnog tonusa, smetnjama u finoj i gruboj…
Senzorna integracija je neuro-biološki proces primanja i obrade informacija koje u mozak dolaze iz naših čula: vida, sluha, mirisa, ukusa, dodira ili kretanja. Omogućava našem mozgu da sve primljene informacije iz okoline obradi i organizuje npr. da odvoji bitne od nebitnih, kako bismo na adekvatan način mogli da odgovorimo na njih nekom svrsishodnom aktivnošću npr.da se krećemo, učimo… To se najbolje može videti iz sledećeg primera. Naime, desilo vam se da žurite, trčite za autobusom ili slično. Tokom te radnje…
Socijalna fobija se primećuje od ranije kod deteta ili adolescenta. Osoba sa socijalnom fobijom ima strahove u vrlo različitim socijalnim situacijama, a najčešći su strah od kritike i neodobravanja drugih ljudi odnosno druge dece, strah da će ih loše proceniti, da će ispasti glupi, strah i nelagodnost da se jede ili pije pred drugima, da se piše pred drugima, strah od crvenjenja u društvu i slično. Ovi strahovi praćeni su znojenjem, crvenilom, tremorom a nekada i doživljajem prolaznog bola, žarenjem,…
Kako roditelji nenamerno postanu izvor stresa za svoju decu sportiste?
Posted on July 28, 2018Nekoliko godina unazad je počeo trend učenja mlađih sportista kako da stvore zdrav psiholoski odgovor na dato okruženje. Ono što je potpuno zapostavljeno jeste edukacija roditelja na način kako da podrže i dopune obučene trenere u onome što rade i kako da pruže zaista adekvatnu podršku svojoj deci. Svi roditelji se u određenoj meri identifikuju sa svojom decom i na taj način im žele sve najbolje. Nažalost, u nekim slučajevima stepen identifikacije postaje preteran. Kada se roditelji prekomerno identifikuju sa…
Veliki broj roditelja svedoči o problemima spavanja njihove dece koji ih dodatno iscrpljuju i umanjuju im kvalitet života. Probleme sa spavanjem kod dece nije lako rešiti. Kako bi se isključila mogućnost da je poremećaj spavanja uzrokovan ozbiljnim neurološkim problemom roditelji bi trebali da se najpre posavetuju sa pedijatrom. Lekovi nikako ne smeju da se uzimaju na svoju ruku, pogotovo ako su u pitanju deca, jer oni nose određene rizike i veoma često ne rešavaju sam izvor problema. Ukoliko se ustanovi…
Da li dete ima fonološki poremećaj ili poremećaj artikulacije i kako ih razlikovati?
Posted on May 26, 2018U našem klasifikacionom dijagnostičkom sistemu ne postoje „fonološki poremećaji“ kao izolovana dijagnostička kategorija. Iako četvrta revizija dijagnostičkog i statističkog priručnika Američkog psihijatrijskog udruženja(DSM -4) 2010 godine izdvaja fonološke poremećaje kao zaseban entitet, 2013 godine DSM-5 klasifikacija ih ponovo pridružuje artikulacionim poremećajima. U dijagnostici se često greši u pogledu dece koja izgovaraju nepravilno samo nekoliko glasova i čiji se poremećaj govora po običaju svrstava u dijagnostičku kategoriju dislalija. S obzirom da fonološki poremećaji nisu retkost i da se u praksi veoma…
Dislalije se definišu kao artikulacioni poremećaji koji se manifestuju kao nemogućnost ili nepravilnost u izgovoru pojedinih glasova. Mogu se ispoljiti kao omisija (izostavljaje određenog glasa), supstitucija (zamena jednog glasa drugim) ili distorzija (nepravilan izgovor glasova). Odnosi se na osobe koje imaju očuvano čulo sluha, urednu inervaciju govornih organa, očuvanu inteligenciju i ostale komponente jezika. Dislalija se smatra jednim od najučestalijih govornih poremećaja u populaciji dece čija je učestalost od 20-40%. Roditelji se često pitaju zašto se poremećaji izgovora javljaju baš…
Šta je hiperkinetički poremećaj možete pročitati ovde a to kako se prepoznaje možemo učiti na osnovu tri vrste simptoma: Simptomi koji ukazuju na razvojno neprimereni nivo slabe pažnje: kada se dete ne pazi; kada ne završava svoje zadatke do kraja; kada ne može da se organizuje a neretko skače sa aktivnosti na aktivnost; deca sa slabom pažnjom veoma često izbegavaju dugotrajan napor; neretko ova deca gube stvari, ostavljaju ih po školi i ne sete se gde.; ili je dete često…









