Deci kojoj je dijagnostikovan poremećaj iz spektra autizma (PSA), obavljanje svakodnevnih zadataka, aktivnosti kao i dnevnih rutina pada teže nego drugima. Jedan od načina kojim možete sebi i detetu da olakšate obavljanje svakodnevnih aktivnosti jeste da ih podelite na korake. Ovakvim pristupom ćete ga naučiti da bolje upravlja dnevnim zadacim i aktivnostima uspostavljajući kontrolu nad njima. Šta spada u svakodnevne životne aktivnosti? Aktivnosti svakodnevnog života su rutine koje ljudi preduzimaju na redovnoj ili dnevnoj bazi i često uzimaju zdravo za…
razvoj govora kod predškolaca
Definicija Razvoj pismenosti i znanja o pravopisnim pravilima se u velikoj meri pripisuje sticanju iskustva u čitanju. Stalna ponavljanja i izloženost deteta pisanom materijalu obezbeđuje osnov za ovaj proces. Pravopis je „sistem znakova koji čine pisani i štampani jezik“, a pravopisna obrada je široko definisana kao sposobnost koja omogućava formiranje, zadržavanje i pristup pravopisnim predstavama. Prema Golubović S. disortografija predstavlja otežano savladavanje pravilnog, gramatički, sintaksički i uopšte jezički ispravnog pisanja pisanog teksta tj. pravopisa maternjeg jezika u vreme kada su…
Postoji više stanovišta za definisanje bilingvizma. Za neke bilingvizam predstavlja sposobnost pojedinca da komunicira podjednako dobro na dva jezika, dok za druge znači sposobnost pojedinca da komunicira na dva jezika, ali sa izraženijim veštinama komuniciranja samo u jednom od ta dva jezika. Definicija koja je opšte prihvaćena je da se bilingvizam definiše kao sposobnost pojedinca, grupe ili naroda da se služi sa dva jezika bez vidljive veće sklonosti za jedan od njih. U odnosu na period kada se usvajaju jezici…
Eholalija je neželjeno ponavljanje istih reči i fraza koje je neko drugi rekao. Deo je normalnog razvoja jezika, ima svoj početak i kraj, kao i sve faze u razvoju dece. Tokom razvoja deca je koriste jer još uvek nisu razvila sve aspekte jezika, baza maternjeg jezika im se nije učvrstila, te nisu sigurna u upotrebu nekih reči. Karakteristična je za period između prve i druge godine. Npr. ako pitate dete „ Da li želiš čokoladu?“ može da ponovi „ adu…
Da li dete ima fonološki poremećaj ili poremećaj artikulacije i kako ih razlikovati?
Posted on May 26, 2018U našem klasifikacionom dijagnostičkom sistemu ne postoje „fonološki poremećaji“ kao izolovana dijagnostička kategorija. Iako četvrta revizija dijagnostičkog i statističkog priručnika Američkog psihijatrijskog udruženja(DSM -4) 2010 godine izdvaja fonološke poremećaje kao zaseban entitet, 2013 godine DSM-5 klasifikacija ih ponovo pridružuje artikulacionim poremećajima. U dijagnostici se često greši u pogledu dece koja izgovaraju nepravilno samo nekoliko glasova i čiji se poremećaj govora po običaju svrstava u dijagnostičku kategoriju dislalija. S obzirom da fonološki poremećaji nisu retkost i da se u praksi veoma…
Dislalije se definišu kao artikulacioni poremećaji koji se manifestuju kao nemogućnost ili nepravilnost u izgovoru pojedinih glasova. Mogu se ispoljiti kao omisija (izostavljaje određenog glasa), supstitucija (zamena jednog glasa drugim) ili distorzija (nepravilan izgovor glasova). Odnosi se na osobe koje imaju očuvano čulo sluha, urednu inervaciju govornih organa, očuvanu inteligenciju i ostale komponente jezika. Dislalija se smatra jednim od najučestalijih govornih poremećaja u populaciji dece čija je učestalost od 20-40%. Roditelji se često pitaju zašto se poremećaji izgovora javljaju baš…
Deca koja imaju dijagnozu razvojne disfazije imaju uredan razvoj kao i deca tipičnog razvoja, osim razvoja produkcije i razumevanja govora i jezika kao što je već poznato. Gledaju i obraćaju pažnju na aktivnosti tokom tretmana, odreaguju ako ih zagolicam, smehom ili pak ljutnjom, pokazuju mi igračku koja ih zanima ili mi pokazuju šta su nacrtali mada češće nažvrljali. Kako ne bismo decu gledali samo kroz teškoće koje imaju evo i njihovih dobrih strana. Dete dobro čuje, uredno se odaziva na…
Kada roditelj može da posumnja da dete ima razvojnu disfaziju?
Posted on April 3, 2018Na uzrastu pre prve godine uočavaju se kašnjenja u fazi brbljanja i spontanog glasanja. Odložena je pojava prve reči i formiranje rečenica. Usvajanje novih reči i formiranje rečnika je otežano, pa je detetov rečnik veoma oskudan, značenje reči je ograničeno samo na konkretne pojmove. Usvajanje značenja reči se takođe sporije razvija. Teško usvajaju reči koje izražavaju apstraktne pojmove. Retko upotrebljavaju zamenice, predloge, priloge, pomoćne glagole. Ne razlikuju rod, teško usvajaju množinu, ne koriste vremena(prošlo, sadašnje, buduće). Nedostaje im veliki broj…
Disfazija je specifični jezički poremećaj ( u daljem tekstu SJP) koji se ispoljava u vidu nemogućnosti razvoja govora i jezika gde: dete ne govori ili su u govoru prisutne izrazite nepravilnosti (ekspresivni tip) i nemogućnosti razumevanja jezika gde: dete ne razume govor i nije u mogućnosti da ga produkuje (receptivni tip) . Disfazično dete zaostaje samo u razvoju govora i jezika u odnosu na decu tipičnih sposobnosti. Preduslovi za dijagnozu SJP su: odsustvo neurološkog oštećenja, očuvan sluh , normalne intelektulane sposobnosti (neverbalni količnik…
Da bi dete krenulo u školu sa urednim razvojem govora potrebno je da ispunjava sledeće uslove: Aktivno koristi između 3000 i 4000 reči u svom rečniku Vrši analizu i sintezu reči koje se sastoje od većeg broja glasova( zna da reč lopta ima 5 glasova, a reč kišobran 8 glasova, zna koje je prvo a koje poslednje slovo u rečima) Zna da podeli reč na slogove i prebroji reči u rečenici Koristi složene rečenice Sastavlja priče na zadatu temu, i…