Disfazija je specifični jezički poremećaj ( u daljem tekstu SJP) koji se ispoljava u vidu nemogućnosti razvoja govora i jezika gde: dete ne govori ili su u govoru prisutne izrazite nepravilnosti (ekspresivni tip) i nemogućnosti razumevanja jezika gde: dete ne razume govor i nije u mogućnosti da ga produkuje (receptivni tip) . Disfazično dete zaostaje samo u razvoju govora i jezika u odnosu na decu tipičnih sposobnosti. Preduslovi za dijagnozu SJP su: odsustvo neurološkog oštećenja, očuvan sluh , normalne intelektulane sposobnosti (neverbalni količnik…
roditelji
Korisne igre i igračke za stimulaciju psihomotornog razvoja dece do 3 godine
Posted on February 14, 2018Većina ovih igara je svim rodiljima poznata ali u ovom malom tekstu ih navodimo kao značajne za psihomotorni razvoj svakog deteta: Ringe-raja Taši –taši U šumici zeka Ide maca oko tebe Skupčao se mali jež Ljulja ljuške Lovac Pekarčić Jabučice crvena Pesmice potkrepite pokretima, deca ih tako brže pamte i deluju veoma simpatično npr: sklupčao se mali jež-sklupčajte se na podu i spavajte, pa se dignite i bockajte kažiprstima, ne diraj ga ručicama-odmahujte kažiprstom… Tekstove pesmica možete naći na internetu…
Istraživanja o ulozi majke u razvoj detata ima dosta i to uglavnom zato što teorija o afektivnom vezivanju daje jednu dobru osnovu za izvođenje takvih istraživanja. Nijedna takva teorija nije postojala za očeve, do nedavno, kada su neki istraživači pokušali da gledaju očeve kao „drugog roditelja“. Kao rezultat tog istraživanja utvrđeno je da očevi igraju suštinsku ulogu u vaspitanju svoje dece. Oni mogu biti osetljivi i negujući isto kao i što su i majke. Negovanje očevog prisustva pomaže deci u…
Poremećaj kompulzivnog prejedanja (engl. binge eating) je poremećaj ishrane koji je prepoznatljiv kao kompulzivno konzumiranje abnormalnih količina hrane, uglavnom jako brzo, sa utiskom osobe da je nesposobna da se zaustavi i gde gubi kontrolu nad hranom. Osobe koje imaju ovaj problem nastavljaju da jedu čak i kada su site, a prejedanje može početi i kada osoba nije gladna. Epizoda prejedanja može trajati nekoliko sati pa čak i više puta u toku dana, i obično se dešava da osobe jedu sve…
Kada dete plače, roditelji postanu uznemireni, anksiozni posebno kada dete počne da plače bez ijednog očiglednog razloga. Iako je poznato da je novorođenčetov glavni vid komunikacije putem plača, roditelji i dalje gledaju na taj plač kao na nešto što treba da bude “popravljeno”. Kada dete počne da hoda i priča roditelji ponekad od njega očekuju da svoje emocije obradi na isti način kao što to oni rade a ne na onaj način kako je to oduvek malo dete radilo :…
Ovo je period kada počinju da se javljaju prve smislene reči i razumevanje njihovih funkcija. U nastavku pogledajte koje su to norme. 12 – 18 meseci Razume i izvršava naredbe tipa „Dođi“, „Daj“, “Donesi”, “Idemo” Prepoznaje likove i predmete na slici (kuca, lopta, auto…) Na zahtev pokazuje predmete iz neposredne okoline Ume da pokaže na sebi delove tela (oko, glava, nos…) Aktivno koristi oko 10-20 reči (uglavnom imenice) mama, baba, tata, pa-pa… Upotrebljava frazu od dve reči, uglavnom imenica (“Mama…
Veoma je važno razlikovati razvoj komunikacije od usvajanja jezika i razvoja govora jer ih često u svakodnevnici smatramo sinonimima. Komunikacija je temelj i potpora usvajanju jezika i razvoju govora, nužna je za intelektualni razvoj, učenje i socijalizaciju, a govor je samo jedno od sredstava koje koristimo za komunikaciju. Jezik predstavlja složen sistem objektivnih znakova koji se koriste za interpersonalnu komunikaciju, a govor konkretnu realizaciju tog sistema. Razvoj govora i jezika je dugotrajan proces .Jezik i govor su međuslovljeni i međuzavisni procesi, razvijaju se i uče paralelno,…
Razgovarajte sa svojim detetom polako, praveći češće pauze. Pustite dete da izražava vlastite ideje, jer će tada puno slobodnije govoriti nego u situacijama kada mu postavljate pitanja. Obraćajte pažnju na sadržaj onoga što dete govori , a ne na način govora. Tokom dana odvojite vreme da se potpuno posvetite detetu. Tokom odrastanja to može da postane vreme tokom kojeg će detetu biti prijatno da govori o svojim osećanjima i skustvima. Nastojte da svi članovi porodice detetu daju poruku da ga…
Anksioznost je fundamentalna ljudska emocija koja je priznata i prepoznata preko pet hiljada godina. U upotrebi je u psihijatriji i psihologiji od kraja 19. veka. Termin „anksioznost” ima svoj koren u latinskim rečima „angere” (stegnuti) i „anxietas” (briga, nespokojstvo). Najpribližnije značenje u našem jeziku je osećanje unutrašnje teskobe, strepnje, zebnje, neodređenog straha praćeno unutrašnjom napetošću i psihomotornim nemirom. Anksioznost je neprijatna emocionalna reakcija, koja može da promeni celokupno čovekovo ponašanje i često je prati somatsko ispoljavanje. Deca obično osećaju uznemirenost…
Kako da znate da li je vašem detetu potrebna profesionalna pomoć?
Posted on July 30, 2017Roditelji su često u dilemi da li je potrebno potražiti pomoć za svoje dete i u odnosu na to neki od roditelja dodatno osećaju krivicu da li se prema svojoj deci ponašaju adekvatno. Pojavljivanjem psiholoških problema kod dece kroz istoriju često je bilo okarakterisano kao krivica roditelja pa čak i od strane stručnjaka kao što je to bio slučaj u Kanerovoj studiji u kojoj je učestvovalo jedanaestoro dece sa autizmom, gde je Kaner na kraju studije u odeljku za komentare…









