Aleks je star 10 godina, iako se čini da je sasvim običan dečak, ima nešto neobično u vezi sa njim: jednom je imao autizam, a sada ga nema. Bilo je momenata kada Aleksovi roditelji nisu znali da li će on ikada govoriti punim rečenicama, a kamoli da se šali sa nepoznatim ljudima. Sumnjali su da bi njegov autizam mogao da spreči takvu budućnost. Aleksovi roditelji su počeli da brinu o njegovom stanju pre nego što je napunio godinu dana. Nije…
decija psihologija
Zašto su tinejdžerske godine tako teške? Šta kaže nauka?
Posted on March 11, 2024Roditelji se plaše ovih godina, u kojima su već upozoreni da očekuju drskost sa dozom brzopletosti i drame od stranesvojih tinejdžera. Tinejdžeri će se sigurno družiti i sa prijateljima koji vam se ne sviđaju, mrzeće vaša pravila, mrzeće vas još više i reagovaće sa krajnjim prezirom na pokušaje da ispravite njihovo ponašanje koje vidite kao neodgovorno ili impulsivno. Zašto je, onda, teško imati tinejdžera? Zašto je teško biti tinejdžer? Jedan od razloga zašto je biti roditelj tinejdžeru toliko stresno je…
Kada strah od toga kako izgledaš stane na tvoj put
Posted on December 14, 2023Kada si tinejdžer, postaješ svesniji šta drugi misle. Imaš utisak da postoji samo jedna „prava“stvar koju treba oblačiti i biti popularan, kao da uvek postoji pravilo šta treba da kažeš u određenom trenutku ili šta treba da uradiš. Baš kao da postoje pravila, tj. kao da postoje stvari koje ne bi trebalo da radiš- stvari koje bi mogle da te osramote ili da ti nekako umanje ugled, “skinu poene” kod prijatelja. Ovakvo razmišljanje može da te uvede u socijalnu anksioznost.…
Strategije komunikacije sa osobama koje imaju poremećaj iz autističnog spektra
Posted on December 21, 2022Možete pročitati prethondi tekst koji više govori o tome kako komuniciraju ljudi sa poremećajem iz spektra autizma na ovom linku Strategije Postoji mnogo alata koji mogu pomoći autističnim osobama da razviju svoje jezičke i komunikacione veštine. Logopedi i patolozi su vodeći stručnjaci u proceni individualnog razumevanja i upotrebe jezika i mogu pružiti informacije o nivou razvoja jezičkih veština. Oni takođe pružaju podršku u planiranju intervencije i savetovanu po pitanju upotrebe strategija koje se najbolje mogu koristiti za podršku razvoju komunikacionih…
Kako komuniciraju ljudi sa poremećajem iz spektra autizma?
Posted on December 14, 2022Način na koji autistične osobe komuniciraju je neobičan, baš kao i iskustvo autizma samo po sebi. Komunikacija je razmena informacija koja podrazumeva iskazivanje misli, potreba, želja i osećaja. Komunikacija se takođe može ostvariti u pisanom obliku i uključuje čitanje i pisanje. Jedna od glavnih karakteristika autizma jesu trajne poteškoće sa društvenom komunikacijom i društvenom interakcijom. Kod mnoge deca iz autističnog spektra postoje razlike u razvoju govora i jezika u odnosu na decu koja ne pripadaju ovoj grupi. Kod nekih, govor…
Upotreba psihoaktivnih supstanci u periodu adolescencije
Posted on December 4, 2022Adolescencija se smatra fazom najvećeg rizika od započinjanja sa upotrebom psihoaktivnih sredstava: cigareta, alkohola i ilegalnih psihoaktivnih supstanci kao što su ecstasy (MDMA), amfetamini, LSD, psilocin, ibogain, amfetamini, kokain, kanabis, halucinogene droge, sedativi i dr. Rezultati istraživanja na ovu temu za našu zemlju su zabrinjavajući : više od polovine ispitanika adolescenata aktivno puši, čak 90% (srednja adolescencija) njih je izvestilo da konzumira alkohol a kada su u pitanju droge, najčešća je marihuana – blizu četvrtine ukupnog uzorka ispitanika koristilo je…
Postojanje problema kod deteta ne znači nužno i uključivanje u tretman. Važno je utvrditi izvor problema, ko može da se menja i kakva vrsta promene je potrebna. Uključivanje u terapiju nekada predstavlja stigmu za dete, ima negativan uticaj na samopoštovanje deteta (doživljaj stida, sramote, neuspeh (ovo važi i za odrasle) i može da provocira strah kod deteta. Ako je dobit slaba, a stopa spontanog oporavka za problem visoka, bolje je reći detetu i roditeljima da problem nije za tretman, da…
Deca sa razvojnom disfazijom obično imaju: Normalane socijalne interakcije. Razumeju namere i emocije drugih osoba. To se ogleda u zadovoljstvu prilikom stvaranja novih društvenih kontakata kako sa odraslima tako i sa decom. Zagrljaji i poljupci im stvaraju pozitivne emocije. Normalno reaguju na osmehe. Pokazuju zadovoljstvo kada dobiju novu igračku. Imaju kontakt očima. Mogu da se ne odazivaju na dozivanje po imenu. Učestvuju u “kaobajagi” igri. Igra im je funkcionalna I kreativna. Vole da se igraju raznim igračkama I sa…
Strahove treba odvojiti od anksioznosti i fobija. Strahovi predstavljaju nešto što se objektivno može posmatrati kao opasno, kao što su nasilni roditelji ili strujno kolo, pa izbegavanje takvih stvari se čini razumnim a reakcija može da bude obojena sa strahom. Sa druge strane ako neki objekat ili situacija nisu objektivno opasni onda se reakcija čini kao neadekvatna i može se nazvati kao anksioznost ili fobija. Deca nekada teško razlikuju stvarno od zamišljenog jer imaju limitirane kognitivne sposobnosti i reaguju anksioznošću…
Anoreksija nervoza – koja se često naziva i samo anoreksija (opisali smo i ranije ovde) – je poremećaj ishrane koji se karakteriše nenormalno niskom telesnom težinom, intenzivnim strahom od debljanja i izobličenom percepcijom težine. Osobe koji pate od anoreksije pridaju veliku značaj kontrolisanju težine i oblika tela, koristeći ekstremne napore koji imaju tendenciju da značajno ometaju njihov život. Anoreksija se najčešće javlja sa pojavom puberteta ili kod mlađih adolescentkinja, međutim nekada je možemo videti i na mlađem uzrastu, 8 –…